Ilegalci u domovima

Od tri do šest tisuća kuna kreću se cijene ilegalnih studentskih mjesta u domovima. Uz to, student plaća stvarni mjesečni najam u visini stvarne cijene doma. Ilegalci u domovima su javna tajna. Svi znaju da su tu, i nikoga nije briga

"Dom sam platila tri tisuće kuna plus dvjesto koje plaćam svaki mjesec. Događa se to da ja uzmem iksicu osobe koja mi je dom prodala i s njom plaćam mjesečnu ratu, bez da me itko išta pita. Nikoga ne zanima tko sam i zašto plaćam tuđom iskaznicom.

Po meni je uredu kupovati studentska mjesta u domu. Nekome se zalomi da nije dao ispit, a nema novca za iznajmit stan. Što će drugo?" Govori Ana, studentica jednog zagrebačkog sveučilišnog fakulteta.

Stvarne cijene studentskih mjesta u domovima kreću se od sto do šesto kuna mjesečno ovisno o paviljonu u kojem se soba nalazi.

Oglasi za domove mogu se naći posvuda a internetske stranice baš kao i društvene mreže su ih prepune.Bez obzira na kazne studenti oglašavaju čak i na službenim stranicama domova, a oglasi se mogu naći i na njihovim oglasnim pločama. Kazna za prodaju mjesta je trajni gubitak prava na dom. Ilegalac se izbacuje a prodavač gubi mogućnost ponovnog apliciranja za vrijeme trajanja školovanja.

Javna tajna

Provjere domova se, govore studenti, uopće ne vrše, ili im oni nikada nisu prisustvovali.

Lovro, koji dom nije prodao nego ga poklonio prijatelju kaže kako nikada nije imao problema, te da se u cijelom svom školovanju otkada je u domu nije susreo s nikakvim nadzorom. Marija je dom kupila. Iako se aplicirala za mjesto nije ga dobila zbog premalo bodova i ovo je bio jedini način da nađe smještaj u Zagrebu. S provjerama se isto nije nikada susrela.

"Čula sam da su provjere oko 4, pola 5 ujutro, no nikada nisam bila prisutna."

Iz Studentskog centra druga strana priče

Na ciljane kontrole domova se ide često i provjere se rade redovito, a obavljaju ih uprave studentskih domova koje odgovaraju za sve nepravilnosti vezane uz smještaj studenata.

"Što se nas tiče provjere se mogu obavljati svakodnevno. U domu ne može biti nitko tko dom nije dobio. Međutim, česte kontrole ne bi bile uredu prema studentima koji su tamo legalno. Bilo bi to uzurpiranje njihove privatnosti.

Jedan od nadzora je taj da student osobno plaća mjesečni najam uz predočenje iksice. No, vjerujem da se dogodi da blagajnica naplati za nekog drugog, i to neću pravdati." Govori Ružica Rajšić, v.d. pomoćnika ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu zadužena za pitanja studentskog smještaja.

Rajšić ovim putem apelira na mlade ljude da se ne apliciraju za dom ako to nije potrebno, nego da budu kolegijalni i razviju svijest o kolegama kojima je smještaj u domu stvarno potreban.