Može li veganska prehrana zadovoljiti sve potrebe organizma?

Veganstvo je, osim prakse suzdržavanja od korištenja proizvoda životinjskog podrijetla, osobito u prehrani, također i pridruživanje filozofiji koja odbacuje tretiranje životinja kao proizvoda. Dakle, vegani su osobe koje ni u kojem smislu ne iskorištavaju proizvode životinjskog podrijetla. Osim što izbjegavaju meso, ne jedu jaja, mlijeko i mliječne proizvode te prerađevine koje sadrže takve tvari. Uz to ne nose kožu, krzno, perje, svilu i vunu.

Važnost razlikovanja bjelančevina biljnog i životinjskog podrijetla

Mnogi smatraju da takav način prehrane ne može osigurati unos svih hranjivih tvari koje su ljudima potrebne. Naime, uvriježeno je mišljenje da u proizvodima životinjskog podrijetla ima najviše bjelančevina te da zbog toga veganima ti proteini nedostaju. Zbog toga treba razlikovati hranu životinjskog podrijetla, poput mesa, riba, jaja, mlijeka ili jogurta, od biljnih bjelančevina. Nutricionist savjetovališta za nutricionizam i dijetetiku eHrana Goran Purić govori kako je osnovna razlika između životinjskih i biljnih bjelančevina u sadržaju esencijalnih aminokiselina koje hranom moramo unijeti u svoj organizam. Međutim dodaje kako, iako su biljne bjelančevine siromašnije esencijalnim aminokiselinama, to nije i ne mora nužno biti problem ako znate kombinirati namirnice kako biste postigli isti rezultat kao da jedete bjelančevine životinjskog podrijetla. „Dakle, odgovor na pitanje mogu li se zadovoljiti potrebe organizma iz hrane isključivo biljnog podrijetla jest da mogu, ali to zahtijeva određena znanja kojima ljudi uglavnom ne barataju te se u slučaju konzumiranja veganskog načina prehrane bez određenih znanja o načinu "nadomještanja" životinjskih bjelančevina biljnim ekvivalentima i ostalim nutrijentima kao što su vitamin B12, vitamin D, omega-3 nezasićene masne kiseline, željezo, kalcij i cink mogu dovesti u opasnost zdravlje organizma“, navodi Purić.

I predsjednik udruge „Prijatelji životinja“ Luka Oman, koji promiče veganski način prehrane, objašnjava kako ljudi na veganskoj prehrani ne moraju nadoknađivati nedostatak bjelančevina. „Veganska prehrana obiluje namirnicama koje sadrže kvalitetne bjelančevine koje se nalaze u kombinaciji s mnogim drugim korisnim nutrijentima. Bjelančevina ima puno u mahunarkama, žitaricama, orašastim plodovima, a sadrži ih i povrće, gljive te voće“, govori Oman. Dodaje i kako u naše tijelo ne treba unositi kolesterol kojeg sadrže isključivo namirnice životinjskog podrijetla jer ga tijelo samo dovoljno proizvodi. „S obzirom na opasnosti povišenog kolesterola jasno je da hranu koja sadrži kolesterol ne bismo ni trebali unositi“, govori Oman.

Još jedna od stvari koje ljudi ističu kada govore o veganstvu je da takav način prehrane može imati negativne učinke na zdravlje kostiju. No, Purić navodi kako osoba koja poznaje osnove ljudske prehrane i zna kombinirati namirnice nema razloga da naruši svoju mišićnu masu odnosno zdravlje kostiju. „Ovdje bih mogao nadodati da to ovisi i o samoj osobi te njezinim genetski predispozicijama te načinu života koji živi“, dodaje Purić.

Veganstvo kao prehrana budućnosti

Oman navodi da, iako su ljudi o njoj slabo informirani, veganska se prehrana smatra prehranom budućnosti kako zbog snage očuvanja ljudskog zdravlja tako i zbog ekološke i etičke održivosti. „Veganskom prehranom možemo izbjeći pretilost, bolesti srca i krvnih žila, mnoge vrste karcinoma, dijabetes tipa 2, impotentnost, moždani udar i druge bolesti povezane sa standardnom prehranom koja uključuje namirnice životinjskog podrijetla. Također, veganskom prehranom možemo očuvati naše kosti, naš vid, naša crijeva, bubrege odnosno učiniti naš život kvalitetnijim“, govori Oman.

Veganski način prehrane od najranije dobi

Kada govorimo o prehrani, velik izazov predstavljaju i djeca, pogotovo djeca vegana. I tu se razilaze mišljenja oko toga treba li ih od djetinjstva privikavati isključivo na vegansku prehranu te mogu li takvim načinom života dobiti sve potrebno za pravilan razvoj. Oman navodi kako djeca, osim što veganskom prehranom dobivaju sve za pravilan razvoj, dobivaju i zdravstvene prednosti poput više od deset puta manje vjerojatnosti za dobivanje neizlječivog dijabetesa tipa 1. „Također, veganskom prehranom djeci se osim pravilnog razvoja osigurava i zdravija budućnost i kvalitetniji život“, dodaje on. Međutim, s njim se ne slaže Purić koji smatra da prehrana male djece isključivo biljnom hranom nije mudra odluka. „S jedne strane im uskraćujemo nešto o čemu oni ne mogu odlučivati, dok s druge strane prehrana "siromašna" bjelančevinama (ovisno o znanju njihovih roditelja) može negativno utjecati na njihov rast i razvoj, a visok unos vlakana može utjecati na smanjenu apsorpciju hranjivih tvari u organizmu te može stvarati potencijalan probavni problem kod probave koja još nije razvijena do kraja“, objašnjava Purić.