Spajaju nespojivo zahvaljujući dobrim šefovima i profesorima

Redoviti studenti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu - piše u Statutu Sveučilišta u Zagrebu. Svaki student ima pravo izostati određen broj sati s nastave ako ima opravdani razlog. Taj broj varira od fakulteta do fakulteta, ali i od profesora do profesora, pa tako neki smiju izostati s 20 posto ukupne nastave, neki s 25, neki s 30, a neki „u dopuštenoj mjeri“.

Bolonjski sustav studiranja obvezuje redovne studente na redovito polaženje svih oblika nastave, a “krizni sustav” u ekonomiji i gospodarstvu u državi dovodi studente do toga da moraju pronaći posao uz studij koji polaze, da bi sebi samima omogućili pristojan život, ali i prikupili nužno iskustvo za rad u budućnosti. Kako spojiti bolonju i posao kada oboje tjeraju studente da budu redoviti u ispunjenju svojih obveza, znaju Matea Židanić, Mislav Modronja, Filip Bednjanec i Paula Ostojić.

ISPRIČNICA S POSLA

Židanić je studentica treće godine Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Uz taj fakultet Židanić radi već godinu dana kao turistička animatorica. Njezin je posao specifičan jer nema fiksno radno mjesto ili radno vrijeme. Dio godine provodi u Svetom Martinu na Muri, zatim na otoku Krku, u Baškoj ili Njivicama. Ponekad izostaje s fakulteta i više od četiri tjedna u komadu, što joj nije prevelik problem jer joj profesori izlaze u susret kako su joj smjer studiranja i posao usko povezani.

Međutim kako bi joj se uvažili izostanci, studentica mora donijeti ispričnicu iz agencije. Da je teško i naporno žonglirati između fakulteta i posla, Židanić ne negira, ali tvrdi da je „najvažnija organizacija vremena”. “Iako često izostajem i događa se da učim noć prije za ispit, uspijevam nekako sve dati u roku“, kaže. Osim što ima jako malo vremena za učenje, ima još manje slobodnog vremena za sebe i prijatelje, no ne žali se, jer se nada da će posao zadržati i nakon studiranja.

Za razliku od nje, Mislav Modronja, student druge godine novinarstva, nema nikakvih problema s kombiniranjem rada, studiranja i društvenog života. Modronja radi u Galeriji Klovićevi dvori kao vodič grupa. Glavna razlika između njegova i Židanićinog posla jest ta što on radi u gradu u kojem i studira, a zahvaljujući kratkom radnom vremenu, od samo četiri sata na dan, Modronja ne izostaje s predavanja niti seminara. Uz to radi gotovo svaki dan, i to posao koji zaista voli. Kaže da nalazi dovoljno vremena za učenje, ali i za druženje s prijateljima te da se već naviknuo na ovakav tempo života.

A kako je to raditi noćne smjene i studirati na dnevnoj bazi, zna Filip Bednjanec. Student treće godine Fakulteta prometnih znanosti tijekom dana redovito polazi fakultet, a tijekom noći radi u prodavaonici mješovite robe. Zbog toga je često pospan na predavanjima, ali najveći mu problem nije to što mu nedostaje sna nego što na neke kolegije jednostavno ne stigne. Zbog toga je Bednjanec izgubio potpise na dva kolegija, ali ga to pretjerano ne zabrinjava.

„Najmanji mi je problem produljiti studiranje za godinu dana, pa sljedeće godine slušati samo ta dva kolegija“, kaže Bednjanec. Veći je problem društveni život koji pati zbog manjka slobodnog vremena, a izlasci su, baš kao i učenje, rezervirani za one dane u tjednu kada je slobodan.

HOBIJI OSTAJU ZA LJETO

Paula Ostojić, studentica treće godine Ekonomskog fakulteta i radnica u telekomunikacijskoj tvrtki, nailazi na drukčiji niz zapreka. Zbog toga što radi gotovo svaki dan u tjednu, prisiljena je propuštati dio predavanja, ali i neke kolokvije. Neki joj profesori toleriraju izostanke, ali postoje i oni koji nemaju nikakvog razumijevanja za njezin raspored. Kod takvih je prisiljena dolaziti na predavanja, pa se na poslu dogovara za smjene s ostalim kolegama.

Vrijeme za učenje, odmor i prijatelje nalazi vikendima, kada je slobodna. Ostojić kaže da joj je takav tempo naporan i da joj „treba tjedan dana apsolutnog odmora i vegetacije“, a onda može nastaviti dalje. Zbog svih obveza koje ima, hobije je rezervirala za ljeto i godišnji odmor.

Raditi i studirati svakodnevno velik je izazov s kojim se mnogo mladih studenata mora nositi. Iako Pravilnik o studiranju nalaže redovitost na nastavi, studenti se snalaze najbolje što mogu. U prilog im ide fleksibilno radno vrijeme i susretljivost šefova, ali i profesori koji nalaze razumijevanja za njihove specifične situacije. Kako bi opravdali barem dio izostanaka i prikupili više bodova na nekim kolegijima, studenti pišu dodatne eseje i seminarske radove. Istina je da je takav tempo života i rada naporan, ali je mnogim studentima ipak nužan.