Brijačnice polako vraćaju reputaciju oaza muškog zdravlja

Alaj sam se naljubila brada, od veljače pa do listopada, jedna je u nizu izreka koje tematiziraju bradu i brkove, a koji su u prošlosti bili sinonim za bogatstvo i muškost. Izložba “Puna šaka brade” zamišljena je kao ambijentalni prikaz starozagrebačke brijačnice s prijelaza na 20. stoljeće, koja je svoje mjesto našla u Etnografskom muzeju. U sklopu izložbe želi se skrenuti pozornost na zdravlje muškaraca, i to tzv. movember pokretom kojemu je cilj prevencija raka prostate, raka testisa i sličnih bolesti. Nastojeći “uljepšati lice muškog zdravlja” kolektivno se pozivaju muškarci da puste brkove i brade kako bi ojačali svijest o tim bolestima.

Koautorice izložbe, Dolores Miličić i Katarina Dimšić, inspiraciju za naslov izložbe “Puna šaka brade” našle su u staroslavenskoj mitologiji. Stari Slaveni su štovali boga Velesa - boga stoke i žetvenih običaja. “Vjeruje se da ta ‘puna šaka brade’ zapravo stoji za ‘punu šaku Velesove brade’ koja je predstavljala dobru žetvu, odnosno onaj snop žita koji bi ljudi ostavljali na polju u znak zahvale na rodnoj godini’, objasnila je Anastasija Cvitković, etnologinja i kulturna antropologinja u Etnografskom muzeju. Osim razgledavanja pribora i “upijanja” atmosfere nekadašnje brijačnice, u sklopu izložbe svi su zainteresirani mogli isprobati stare preteče današnjih brijaćih aparata - brijanje britvom, koje posljednjih godina ponovno postaje sve popularnije među muškarcima.

U Zagrebu su se brijačnice počele otvarati 1860-ih godina i točno se znalo koja se “klasa” građanstva gdje brije. “Pobornici iliraca su zalazili u određene brijačnice i takve se stvari uopće nisu propitivale. Dapače, bile su samorazumljive”, nadodala je Cvitković. Ako povučemo paralelu između nekad i sad, vidimo da se stvari nisu osjetno promijenile. I danas imamo frizerske salone koji su rezervirani za elite i razne celebrityje i one manje poznate te znatno jeftinije, čija je klijentela “obični” puk.