Je li opravdano prisvajanje elemenata tradicionalnih kultura?

Kulturna aproprijacija termin je koji znači uzimanje tuđega intelektualnog vlasništva, tradicionalnih vještina, kulturoloških značajki ili predmeta iz tuđe kulture bez dopuštenja - općeprihvaćena je definicija Susan Scadifi iz njezine knjige Who owns culture? Appropriation and authenticity in American law.

Ova pojava nije novost u svijetu mode, a i u svijetu općenito, ali tek se nedavno počelo o tome više raspravljati. Kulturna aproprijacija ozbiljan je problem u svijetu u kojem još norme i pravila većinom postavljaju zapadne zemlje i bijelci. Onima koji prisvajaju elemente tuđih kultura to se vjerojatno ne čini problematičnim, jer ipak, kultura je fluidna, bilo što može poslužiti za inspiraciju... No onima o čijoj je kulturi riječ takvi razlozi nerijetko nisu valjani niti opravdani.

DUHOVNO PROSVJETLJENJE I RASIZAM

Ponajprije, u slučajevima kada se dizajneri, pjevači, pjevačice ili glumci i glumice odluče na korištenje elemenata tuđe kulture dolazi do generaliziranja i stereotipiziranja te kulture, a ponekad i do potpune zabune zbog toga što je kultura, a što kontinent.

Prečesto čitamo o tome kako je neka modna kolekcija “inspirirana Afrikom”. Afrika je drugi najveći kontinent na svijetu, s 54 države, oko 410 plemena i više od tisuću jezika. Što onda znači “inspirirano Afrikom”? Najnoviji primjer takve kolekcije je Valentino proljeće/ljeto 2016. Kolekcija je bila puna uzoraka, motiva, perja, uveza i mnogih drugih elemenata preuzetih od afričkih plemena, a frizure su bile cornrows. Tu odjeću i takve frizure nosili su bijeli modeli, samo osam od 90 njih nisu bile bjelkinje.

Još jedan primjer aproprijacije i generalizacije su američki Indijanci, čije se perjanice, uzorci i materijali svako malo mogu naći na modnim pistama, u spotovima poznatih pjevačica i u editorijalima poznatih časopisa. Postoje 562 indijanska plemena. Perjanice imaju posebno značenje u nekim od tih plemena, te su oni koji su zaradili privilegij nošenja te perjanice morali napraviti iznimna djela hrabrosti i požrtvovnosti da bi zaradili takvo poštovanje. Lana Del Rey nosila ju je u spotu za pjesmu “Ride”, Pharrell Williams na naslovnici “Elle” UK, Karlie Kloss na Victoria’s Secret reviji, a glazbeni festivali poput Coachelle postali su glavna pozornica za kulturnu aproprijaciju.

U posljednje vrijeme popularna kultura za prisvajanje je i indijska. Indija je u zapadnim medijima s godinama postala mjesto na koje se odlazi na duhovno prosvjetljenje i Holi festival boja. Barem su to najčešći prigovori i problemi na koje su se požalili Indijci na Twitteru nakon što su pogledali spotove za pjesme “Bounce” Iggy Azalea i “Hymn For The Weekend” Coldplaya i Beyonce. Osim ovakve generalizacije Indije, požalili su se i na to da Beyonce glumi Indijku, dok se prava indijska glumica u videu pojavljuje na nekoliko sekundi.

OD SVAKOGA PONEŠTO

Modna industrija jedna je od najpromjenjivijih u svijetu, ali rasizam i kulturna aproprijacija nikako da se promijene. Na tjednima mode i dalje prevladavaju bijeli modeli, njih više od 70 posto, a neki dizajneri i njihove kolekcije i dalje nisu osvijestili problem aproprijacije. U borbi protiv toga pojavio se brazilski dizajner Oskar Metsavaht koji je svoju kolekciju za proljeće/ljeto 2016. pod nazivom Asháninka predstavio u New Yorku. Kolekcija je inspirirana Asháninka plemenom iz Brazila i Perua, tako što je dizajner otišao u posjet tom plemenu, dobio njihovo dopuštenje da koristi neke elemente njihove kulture, a u zamjenu za to oni dobivaju dio prihoda kojima su dosad sagradili školu za svoju djecu. Uz to dizajner na svojoj stranici prikazuje 18-minutni dokumentarac o životu pripadnika Asháninka plemena te njihovu borbu protiv uništavanja prašume u kojoj žive.

Promoviranje i prihvaćanje svih kultura pozitivna je stvar, no jako je važno kako se to radi. Većinom se kulture generaliziraju, stereotipiziraju i tako samo odmažu njenim pripadnicima. Vrlo je licemjerno uzimanje elemenata tuđe kulture, dok se istodobno njeni pripadnici diskriminiraju i stavljaju u podređen položaj. Ovakvi naizgled mali primjeri samo su simboli neprestane opresije jedne kulture nad drugima koja neće prestati dok se ljudi ne senzibiliziraju na ovakve probleme i ozbiljnije shvate posljedice onoga što rade.