Jesmo li spremni uzroke bolesti tražiti i u prehrani?

Hrana je, uz zrak i vodu, najvažnija za ljudski opstanak. Čovjek mora jesti nekoliko puta na dan kako bi bio sposoban za život i ostao zdrav. Stoga je začuđujuće koliko se malo ljudi danas brinu o kvaliteti hrane koju jedu. Hrana se danas proizvodi u neprirodnim količinama i neprirodnom brzinom, a da bi se uopće mogla proizvoditi tako brzo, potrebne su mnoge kemikalije, pesticidi, hormoni, lijekovi i mnogi procesi prerade prije nego što dođe u prodavaonice. Svi znamo da je takav pristup hrani nezdrav. No ono što se sve više, ali i dalje nedovoljno, osvještava jest to da je upravo takva hrana koju jedemo uzrok bolesti, a promjena prehrane mogla bi izliječiti ili prevenirati razvoj bolesti.

ISTOK I ZAPAD

Zapadna kultura i pristup životu način su na koji smo odgajani i nešto čime smo cijeli život okruženi. No širenjem utjecaja društvenih mreža i sve većom dostupnošću informacija na internetu, ljudi počinju istraživati i istočnu kulturu.

Istočne kulture, još otprije razvoja zapadne medicine do danas, imaju drukčiji pristup prehrani, pogledu na tijelo i liječenju bolesti. One na tijelo gledaju holistički, za razliku od zapadne medicine koja većinu vremena tijelo dijeli na zasebne dijelove te svaki promatra zasebno. Holistički pristup smatra da je svaki dio tijela, kao i um, jednako važan kada se pokušava otkriti uzrok neke bolesti ili neravnoteže u tijelu. Jednako tako važno je ono što se unosi u tijelo jer to zapravo izaziva neravnotežu ili ravnotežu.

Doktorica Koraljka Gall Trošelj, voditeljica Laboratorija za epigenomiku na Institutu Ruđer Bošković, smatra kako je ponekad tradicionalna, odnosno opservacijska medicina, “pametnija” od zapadne, iako napominje da zapadna medicina sada sve više počinje koristiti holistički pristup, te se pojavila integrativna medicina. Ona integrira klasične medicinske postupke s jednom ili više holističkih medicina, kao što su ajurvedska, tradicionalna kineska, tibetanska.

INDIJSKI PRIMJER

Mnoga se istraživanja u posljednje vrijeme bave istraživanjem ljekovitih svojstava kurkume i time da su u Indiji, državi koja troši najviše kurkume, najmanji postoci obolijevanja od karcinoma nego u bilo kojoj državi u svijetu. Kao razlog za to navodi se indijska prehrana. Prema dr. Michael Gregeru, oko 40 posto indijskog stanovništva su vegetarijanci, a oni koji i nisu jedu jako malo mesa, Indija je jedna od država s najvećom proizvodnjom i konzumacijom svježeg voća i povrća, te im se prehrana sastoji većinom od žitarica i grahorica, a konzumiraju i najviše začina u svijetu.

“Kurkumin je idealan za prevenciju, ali u samom liječenju tumora treba biti jako oprezan. Ako je nešto dobro za prevenciju, moglo bi biti dobro i za tumorsku stanicu. Zato kada mi se javljaju ljudi koji su već oboljeli od raka i pitaju me bi li bilo dobro da uzimaju kurkumin, ja im to ne preporučujem”, kaže dr. Gall Trošelj.

Zapadna medicina provodila je mnoga klinička istraživanja s kurkumom, ali ih je većina bila loše dizajnirana, pa je samo nekoliko njih zadovoljilo kvalitetu, govori dr. Gall Trošelj, ali i dalje se istraživanja nastavljaju. Istraživanja su dosad pokazala poveznicu između uzimanja kurkume i poboljšanog zdravstvenog stanja, ublažavanja alergija i astme, liječenja nekih problema s kožom, te prevencije raznih bolesti i karcinoma.

RAVNOTEŽA I UMJERENOST

Polako shvaćajući da zapadna medicina i kultura možda nisu uvijek u svemu u pravu, sve više ljudi počinje kombinirati zapadni i istočni pristup zdravlju i životu, te osvještavati važnost zdrave prehrane i svih prehrambenih opcija.

Najvažnija je zdrava, preventivna hrana, a takva je i mediteranska.

Danas kada svijet sa svime voli ići u ekstreme, više nego ikad je potrebna integracija između kultura i medicina.