Do ‘novih’ krpica za samo pet kuna!

Nekoć rezervirani samo za ljubitelje starina te odjeću iz Crvenog križa, second hand proizvodi u posljednjih su nekoliko godina gotovo postali norma. Glavne zagrebačke ulice poput Ilice, Maksimirske, Ozaljske ili Tratinske postale su pune second hand prodavaonica u kojima se odjeća može nabaviti po čak pet kuna. No uz dostupnu i jeftinu internetsku trgovinu, ova "renesansa" second handa ipak nije vezana samo uz novac.

MODA KOJA SE VRAĆA

"O, pa ima tu odjeće iz moje mladosti. To vidim sad opet mladi nose", kaže umirovljenica Kata (71), koja posjećuje Textile House second hand u Ilici.

"Lijepo mi je pogledati, ponekad nešto kupim i uvijek se ima s kim popričati", dodaje. Atmosfera u second hand shopovima uistinu je malo drukčija od one u uobičajenim prodavaonicama. Osim pretrpana kolaža svakakve robe, sasvim je normalno, na primjer, da vam stranac priđe iz kabine u novom komadu odjeće te vas pita kako mu stoji. Ili da vam drugi stranac ničime izazvan donese komad odjeće koji je "pronašao" te misli da bi vam mogao dobro pasati. Česti kupci second handa imaju “vještinu” da “ubodu” baš onaj najkvalitetniji komad u cijeloj prodavaonici.

"Rijetko kupujem u 'normalnim' dućanima, već godinama, još od osnovne", kaže Martina (23), studentica Filozofskog fakulteta. "Prije su me prijatelji znali pitati zašto kupujem u second handu, bilo im je to čudno, ali ja oduvijek nosim više vintage i alternativnu odjeću. Sad je to postalo prihvaćenije, ljudima je normalno otići u second hand”, dodaje Martina.

Oko središta Zagreba pa nekoliko tramvajskih stanica na bilo koju stranu, može se pronaći desetak second hand shopova. Ako uračunate i one koji ne prodaju samo odjeću, poput antikvarijata s knjigama, second hand glazbenih prodavaonica te zalagaonica, broj je sigurno i veći.

“Živim blizu pa prođem gotovo svaki dan pogledati novu robu. Treba vremena i strpljenja da naletiš na baš ono što tražiš", kaže Martina o svojim navikama pri kupovanju u second handu i dodaje da ima samo jedno pravilo. "Kad kupujem jakne ili kapute dobro se uvjerim da mi ramena nisu prevelika. Zvuči zdravorazumski, ali toliko sam puta kupila 'savršen' kaput s prevelikim ramenima. Kao, jeftin je, misleći da će se moći prekrojiti, ali onda se ili ne može prekrojiti uopće ili ako se prekroji ne izgleda više isto, kroj se skroz izgubi."

IZ TRGOVAČKIH LANACA

Odjeća koja se prodaje u takvim prodavaonicama uglavnom dolazi iz trgovačkih lanaca koji imaju pravilo da kada kupci vrate proizvod kojim nisu zadovoljni ili su kupili pogrešan broj, on se ne smije više prodavati u prodavaonici po punoj cijeni. Takva roba prodaje se na veliko distributerima za second hand prodavaonice ili outlete. Odjeća koja se prodaje u Hrvatskoj uglavnom potječe iz EU-ovih zemalja, iako se ponegdje nađe i roba iz SAD-a. U ponudi se može naći ženska i muška odjeća, razni tekstil, dječja odjeća pa čak i igračke.

"Moja kći jako brzo raste, a dječja odjeća u prodavaonicama je skupa, pa se onda moramo 'razvlačiti' što se smije kupiti, a šta ne smije... Ne volim da moram djetetu reći da joj nešto neću kupiti", objašnjava Ivo (34) budno pazeći na svoju petogodišnju kćer, dok ona prebire po vješalicama punim dječjih suknji i kaputića: "Onda ja nju dovedem ovamo, cijene su daleko niže pa možemo kupiti što god da izabere.”

Osim prodavaonica rabljenom odjećom, u posljednje je vrijeme sve više trend rabljene elektronike, pa tako većina prodavaonica električnim uređajima uz 'regularni' ima i posebni dio second hand ponude artikala otkupljenih od građana, koji se prodaju uz nižu cijenu i pola vremena jamstva. Takvi uređaji često nisu posebno istaknuti ili reklamirani pa zainteresirani kupci za njih moraju posebno pitati.