Donose rezultate, a za njih i dalje nema dovoljno novca

Mnogi su ljubitelji sporta u mislima već u 2016. godini koja će biti puna sportskih događaja, poput europskoga nogometnog prvenstva i olimpijskih igara. Ipak, u sklopu olimpijskog pokreta već se godinama razvija i paraolimpijski sport koji će svoju kulminaciju također doživjeti u Brazilu od 7. do 18. rujna iduće godine.

Bit će to 15. ljetne paraolimpijske igre u povijesti na kojima će sudjelovati i hrvatski predstavnici Branimir Budetić, Zoran Talić i Mikela Ristoski u atletici, te Sandra Paović u stolnom tenisu. Među mnogim sportašima iz oko 160 zemalja svijeta, hrvatski će paraolimpijci krenuti u lov na medalje kojih je u vitrinama hrvatskog paraolimpizma do sada 14.

SVJETSKI REKORD U DOHI

Unatoč dobrim uspjesima, u hrvatskom paraolimpijskom sportu uvjeti nisu savršeni te, kao i u olimpijskom sportu, uspjehe natjecatelja vrlo rijetko prati i odgovarajuća financijska podrška.

“Paraolimpijske igre treći su najveći sportski događaj u svijetu, odmah poslije olimpijskih igara i svjetskoga nogometnog prvenstva, te zaslužuju veću pozornost hrvatske sportske javnosti. Iznos proračuna Hrvatskog olimpijskog odbora je nekoliko puta veći od proračuna Hrvatskog paraolimpijskog odbora, a sportovi se različito financiraju s obzirom na broj sudionika koji sudjeluju na paraolimpijskim igrama”, ističe Darko Matić, glasnogovornik Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Matić dodaje da postoje opravdani strahovi da javni medijski servis (HRT) neće imati niti jednog novinara niti izravno javljanje s POI u Rio de Janeiru.

Iako su državne naknade za osvajače medalja na olimpijskim i paraolimpijskim igrama podjednake, ne dobivaju jednake novčane iznose za pripreme za najveći sportski događaj na svijetu. Također, trajnu sportsku naknadu nakon 45. godine života mogu dobiti sportaši s invaliditetom koji su osvojili paraolimpijsku medalju, dok se njihovim kolegama olimpijcima priznaju i medalje sa svjetskih te europskih prvenstava. Ipak treba uzeti u obzir kako je Hrvatsku u Londonu na posljednjim ljetnim olimpijskim igrama predstavljalo 25 paraolimpijaca, dok je olimpijaca bilo četverostruko više, odnosno 106 predstavnika, što donekle upućuje na odgovor zašto je proračun HOO-a veći od HPO-a.

Jedan od najpoznatijih paraolimpijaca je Branimir Budetić, 25-godišnji bacač koplja i osvajač srebrne paraolimpijske medalje iz Pekinga i brončane iz Londona. Natječe se u kategoriji slabovidnih sportaša i u listopadu ove godine postigao je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog paraolimpizma osvajanjem zlatne medalje na SP-u u Dohi uz rušenje svjetskog rekorda hicem od 65,72 metra. Od njega smo nešto više doznali o uvjetima treniranja u Hrvatskoj, a povukao je i paralelu s ostatkom svijeta. “Trenirao sam osam mjeseci u Pragu, u vojnom klubu Dukla Prag, gdje sam se što kvalitetnije htio pripremiti za igre u Londonu. U tom sportskom kompleksu, gdje imate glavni i pomoćni stadion s kvalitetno opremljenom dvoranom za vježbanje i ostalim pogodnostima poput regeneracijske sobe, maksimalno iskoristite uvjete koji se pružaju”, govori Budetić.

SVE VEĆA POZORNOST JAVNOSTI

Uspoređujući to s Hrvatskom i s našim mentalitetom, ističe da je sport u Češkoj na prvom mjestu i da se sportaše smatra veleposlanicima svoje zemlje. Budetić smatra da u Hrvatskoj to pada u neki drugi plan, osim u profesionalnom sportu, te da se treba prilagođavati situaciji.

“Bio sam u mnogo zemalja i kada usporedim sportsku akademiju Aspire u Dohi i kada zamislim takav raspon sportskih objekata koji su pod istim krovom, mislim da bi i Hrvatska mogla napraviti atletsku dvoranu sa stazom od 200 metara gdje se može vježbati bacanje kugle i ostale tehničke discipline”, kaže Budetić.

“Kada sam 2005. godine započeo svoj paraolimpijski put, nisam ni znao da postoje paraolimpijske igre. Ipak, kada se dogodi sportski uspjeh, shvatiš kakav razmjer to poprima. Danas je sport osoba s invaliditetom poprimio oblik profesionalnog sporta, a hrvatska javnost upoznala je paraolimpizam tijekom igara u Pekingu kada je Darko Kralj osvojio prvu zlatnu paraolimpijsku medalju za Hrvatsku, dok sam ja osvojio srebro. U posljednjih se pet godina javnost jako zainteresirala za paraolimpijski sport, znatiželjni su i počeli su nas pratiti”, zaključuje Branimir Budetić.