Snaga uma ključna je za gađanje mete s 28 metara

U kyudu sve ima svoj red i smisao te je svaki trening poseban

Kyudo je spoj kulture i borilačke vještine, umjetnost gađanja lukom i strijelom koja ima tradiciju dulju od 1300 godina. Danas je izrastao u mentalni trening, vještinu kojoj nije najvažnije pogoditi metu nego se koncentrirati i biti strpljiv.

Najvažnije je da se tom vještinom razvija sam čovjek, a ovaj streličarski sport nosi eleganciju, mentalnu čvrstoću, mirnoću, jednostavnost i nešto što sam čovjek mora iskusiti - riječi su kojima Denis Štefok, jedan od osnivača kyuda u Hrvatskoj, opisuje ovaj prilično nepoznat i novi sport.

Aikidom se bavi već 11 godina, a 2007. godine, kao veliki ljubitelj Japana i japanske kulture, s kolegama iz Zadra kreće u istraživanje novog sporta, japanskog streličarstva koje nosi naziv kyudo. U Hrvatskoj je kyudo jako mlad sport. Postoje četiri kluba u Zadru i Zagrebu, a ovim se sportom bavi tridesetak ljudi. Najveći im je problem novac, a nastoje se pronaći sponzori za nabavljanje opreme i osiguranje prostora.

“Kyudo je specifičan jer se gađa u poluotvorenim ili otvorenim prostorima, veličine minimalno 30 ili 35 metara dužine jer je udaljenost između streličara i mete 28 metara, što je moguće samo u ljetnim mjesecima. Oprema se nabavlja iz Japana, Njemačke ili Mađarske, a cijene su iznimno visoke. Potrebno je oko 1000 eura za luk, strijele koje su upotrebljive do dvije godine i rukavice koje se rade za svakog člana posebno prema preslici njegova dlana”, objašnjava Štefok.

U klubu je, zanimljivo, više djevojaka nego mladića, a jedna od njih je i Iva Kirac koja se kyudom bavi tek tri mjeseca. “Na svom putovanju u Tokio vidjela sam slične sportove koji su me oduševili. U kyudu me najviše privlači dug i uporan rad, prije svega na nama samima”, kaže Iva. U kyudu sve ima svoj red i smisao, a svaki trening je poseban. “Na početku se klanjamo počasnom mjestu, kamizi, čiji naziv dolazi od riječi kami što na japanskom znači bog, a slova napisana na japanskom znače disanje, um, tijelo, luk i strijela.

Postoje procedure čak i za to tko odlazi po strijele prema metama i kada”, ističe Goran Štefanek, koji se kyudom bavi od srpnja. Oduševljava ga što dopušta da se ljudi njime bave i u starosti. Mladi zagrebački klub još nije sudjelovao na mnogo međunarodnih natjecanja, a naglasak natjecanja je na druženju i poticanju drugih da doznaju više o japanskom streličarstvu i da im se pridruže. Zaljubljenici u japansku kulturu zaključuju da nisu još dostigli razinu Japanaca, ali da su im sve bliže.