Zašto nas ne učite sportskom novinarstvu?

Da bi uspješno završili fakultet potrebno je skupiti 300 ects bodova, što ovisno o fakultetu, rezultira sa šezdesetak ispita. Kolegij koji je grupa studenata Novinarstva oduvijek željela slušati, nažalost, na zagrebačkom Sveučilištu ne postoji. Iako postoji prilično velik interes, što doznajemo u razgovoru s kolegama, sjediti na predavanjima iz Sportskog novinarstva jednotsavno nije moguće. Za objašnjenje smo se obratili dekanici Fakulteta političkih znanosti Lidiji Kos Stanišić.

- Bilo bi sjajno da imamo predmet Sportsko novinarstvo, kao što bi bilo sjajno da imamo kolegije Gospodarsko novinarstvo, Izvještavanje o ekologiji, Izvještavanje o vanjskoj politici itd. Međutim, trenutni kapaciteti, oni prostorni, financijski i kadrovski, nam ne dozvoljavaju razvijanje specijaliziranih predmeta tog tipa unutar samog kurikuluma– govori Kos Stanišić. Ističe kako je cijeli program studija usmjeren na specijalizaciju prema različitim vrstama medija tj. televizije, radia, tiska i novih medija.

- Studenti imaju mogućnost prakse koja im omogućava da se počnu usmjeravati prema određenim područjima. Osim toga, vaša studentska novina Global ili TV student, također su platforme koju studentima omogućavaju da se specijaliziraju za izvještavanje o određenim područjima - zaključuje dekanica.

Iako su studenti svjesni da je mogućnost rada na studentskim medijima velika prednost, mnogi i dalje zamišljaju ono što je na nekim sveučilištima već odavno stvarnost. Zorno to oslikavaju reakcije kolega kada su saznali da sam tijekom studentske razmjene u Španjolskoj slušala kolegij Sportsko novinarstvo. Svi su od redom uzdahnuli:blago ti se! Profesor Sveučilišta u Elcheu Felix Arias Robles pojasnio je zašto je u toj zemlji vrlo važno obrazovati studente za rad u sportskom sektoru.

- To je grana novinarstva koja u Španjolskoj pruža najviše mogućnosti zaposlenja i najviše se razlikuje od ostalih grana. Mislim da studenti, barem kroz izborni predmet, moraju imati priliku upoznati osnove sportskog novinarstva. Tijekom kolegija bolje upoznaju i razumiju sportski sektor što im olakšava zaposlenje - ističe Robles.

Upravo je to ključno u cijelom procesu obrazovanja, pripremiti studente za uvjete koji ih čekaju jednog dana kad s diplomom izađu iz fakulteta i počnu tražiti posao. Sportski novinar HTV-a Marko Šapit ističe koliko mu je znanje iz tog polja nedostajalo u njegovim profesionalnim počecima.

- Apsolutno je nedostajalo, na sva tri početna mjesta moje karijere dočekan sam riječima "nadam se da si svjestan da ništa ne znaš". Nažalost, najvećim dijelom bili su u pravu, pogotovo kad je praktični dio bio u pitanju - kaže Šapit te dodaje da bi postojanje kolegija sportskog novinarstva nudilo izvrsnu startnu poziciju za kasniji razvoj mladih novinara.

Svi se slažu da je sportsko novinarstvo posebna grana koja ima mnoge specifičnosti. Postavlja se logično pitanje zašto se studente već za vrijeme studija za njih ne pripremi? Profesor Robles naglašava da je dio vještina moguće steći već tijekom studiranja.

- Naši studenti uče karakteristike ovog žanra kao što su posebnosti jezika koji se koristi, nove tehnološke mogućnosti, kojima je moguće unaprijediti svoja istraživanja. Osnova za pisanje vijesti i reportaža je zapravo ista, no u sportskim pričama se postavlja drugačiji fokus i jezik tj. način izražavanja. Posebno se to vidi u pisanju komentara i intervjua.- objašnjava Robles.

Praksa je ključ svega

Znanja stečena na ovakvom kolegiju u profesionalnom razvoju mogu biti samo od pomoći. Slaže se s tim i Šapit kada priča o idealnom obliku učenja ovog posla.

- Praksa je "sveta stvar" u novinarstvu, tako da tu nema posebne mudrosti, to je jasna stvar. Mentorstvo starijih kolega je također od neprocjenjive važnosti. No, nema razloga da takav kolegij ne razvije suradnju sa raznim sportskim redakcijama, u raznim medijima, koji sigurno neće imati ništa protiv. Iskusni predavači i gosti poznati studentima, mogu samo pojačati želju i motiv mladih novinara.- zaključuje Šapit.

No, postoje u Zagrebu predavaonice u kojima se brusi znanje iz sportskog novinarstva. U sklopu izbornog predmeta na petoj godini VERN-a profesor Igor Knežević nastoji svoje studente usmjeriti za, kako on naglašava, iznimno popularno i često najčitanije područje novinarstva.

- Redakcije su sve veće i sve imaju svoje sportske odjele. Nastojim studentima približiti što ih očekuje odluče li se za takvu karijeru. Od radnog vremena, praćenja određenih događaja, susreta sa sportašima i trenerima, načinom održavanja kontakta s njima. Praksa je također bitan dio, štoviše odlazak na teren i izvještavanje je sastavan dio ocjene. - kaže Knežević te naglašava da su studenti koji su odabrali ovaj kolegij u prednosti u odnosu na one koji nisu.

- Veće su šanse za zapošljavanje znajući da je novinarski put do zaposlenja često obilježen početnim volontiranjem, a tu prednost onda imaju oni novinari koji već imaju određena znanja. Poslodavac će prije izabrati onoga koji je već „pohvatao“ dosta toga, nego novinara koji je došao s diplomom, a nema nikakve prakse u sportskom novinarstvu.- zaključuje Knežević.

A to je svima cilj. Naučiti i pripremiti se za tržište rada. Pa iako nam sportske novine, kao u slučaju španjolske Marce, nisu najčitanije dnevne novine u zemlji, potrebno je uložiti u buduće novinare i dati im kompletno obrazovanje. Možda je motiviranost uključenih strana u ovom slučaju ključna. Motiviranost studenata da već za vrijeme studija oštre svoje vještine i iskoriste sve mogućnosti stjecanja prakse, a odgovornih na fakultetu da im pruže platformu za ovu vrstu specijalizacije. Studentima bi zasigurno bilo poticajno, kad su već upisali željeni fakultet, položili i one ispite od kojih im se dizala kosa na glavi, da je bar jedan kolegij baš po njihovom guštu. I pritom ne kažu da su ostali kolegiji monotoni, već apeliraju da im ovakav izborni predmet stavi osmjeh na lice i donese opipljivu korist.