Iako je u Hrvatskoj prisutno neadekvatno uključivanje ekonomije u kulturnu i kreativnu industriju, mladi pisci ipak uspjevaju "kreirati" svoju publiku. Odljev mladih i radno sposobnih osoba velik je problem u Hrvatskoj, a slično se događa i sa književnim stvaralaštvom koje kada uzmemo u obzir razvoj hrvatskog izdavaštva mladim umjetnicima zapravo i nije isplativo. Ipak, postoje i iznimke koje se suočavaju s nepovoljnim tržištem i oblikuju hrvatsku kulturu i književnost.

U provedenim intervjuima saznali smo kako se na hrvatskom književnom tržištu snalaze mladi pisci.

Ana Marija Posavec

1. Koliko knjiga ste dosad napisali i kako ste zadovoljni prihvaćenošću Vaše knjige u Hrvatskoj?

Od 2006. do danas napisala sam tri fantasy romana i jednu psihološku novelu (objavljenu na interaktivnom CD-ROM-u). Od strane publike najprihvaćeniji mi je posljednji roman „Vincent“. Volim ga okarakterizirati dark fantasyjem na hrvatski način. Zanimljivo je napomenuti da je sedam godina nakon objave došlo do interesa domaće publike.

2. Možete li reći da je biti pisac knjiga perspektivno zanimanje u Hrvatskoj? Je li isplativo?

Biti pisac nije zanimanje, dakle, barem u ovom trenutku spisatelji/ autori/ umjetnici iz različitih sfera od svog zanata mogu teško preživjeti. Uglavnom se pisanje svodi na sekundarni „posao“. Mladi i neafirmirani autori uz "pravi posao" pišu isključivo iz pobude i talenta. Isplati li se pisati? Odgovor ovisi o tome što vam je u cilju. Ako je cilj onome koji piše zgrnuti u kratkom vremenu veliku svotu novca, najpametnije je ne ulaziti u svijet književnosti.

3. S kojim ste se poteškoćama susreli pri objavljivanju Vaših knjiga?

Prva dva romana prošla su poprilično nezapaženo u javnosti. Nesuglasice su se zbog moje maloljetnosti dogodile u komunikaciji izmedju nakladnika i autora. Zadnji sam roman, upravo zbog toga, odlučila objaviti u vlastitoj nakladi. U suradnji s prijateljem, s Horvat-Media Marketingom, te sveučilišnom profesoricom, koja je tekst lektorirala – „Vincent“ je uspješno objavljen.

4. Koja je negativna strana kod pisanja i izdavanja knjiga u Hrvatskoj?

Kao problem pri objavljivanju tekstova mladih autora izdvojila bih činjenicu da je teško pronaći izdavača/nakladnika koji će se za tekst zainteresirati, prihvatiti ga te se za njega pobrinuti. Nakladnici i izdavači beskrupulozno tjeraju svoju volju, ne poštuju dogovor s autorom i izbjegavaju obveze potpisane ugovorom. Velika su pomoć mladim autorima brojni online natječaji.

5. Kako se zove/u Vaša/e knjiga/e­?

Psihološka novela s naslovom „Čelist“, „Prokletstvo ratnika I. – Osveta Crnih udovica“ (2007.) i „Prokletstvo ratnika II. – Otkupljenje grijeha prošlosti“ (2009.), „Vincent“ (2010.), „Dekas AngelOS“ (2017).

6. Prodajete li svoje knjige preko Amazona ili drugih globalnih servisa za izdavanje i prodaju e-knjiga? Zašto?

Ne. Nisam se odvažila na takav način objavljivanja i prodaje. Još uvijek vjerujem u hrvatske izdavače i voljela bih da se mojim djelima bave ljudi iz domaćih izdavačkih kuća. Ako me situacija bude primorala promjeni stava – detaljno ću proučiti rad Amazona prije negoli onamo uputim svoj tekst.

7. Mislite li da izdavanje knjiga u e-obliku garantira bolje poslovanje i financijsku održivost na tržištu u Vašoj djelatnosti?

Sve ovisi od autora i publike. Moramo uzeti u obzir da mnogi šeću ulicom s očima uprtima u mobitele i tablete. Autorska djela objavljena u internetskom obliku zasigurno imaju svoje pobornike, a koliko to ovisi o financijskoj održivosti – još uvijek je teško reći. Nekako sumnjam da se više „dade zaraditi" objavom djela u e-obliku.

Matea Čvagić

1. Koliko knjiga ste do sada napisali i kako ste zadovoljni prihvaćenošću Vaše knjige u Hrvatskoj?

Napisala sam veći broj romana, kratkih priča te zbirki poezije, no izdala sam samo jednu zbirku proze “Na obroncima nade”. Nisam bila zadovoljna s prihvaćenošću svoje knjige isključivo jer nije bila čitana, ali ni prethodno promovirana, onoliko koliko bih voljela da jest.

2. Možete li reći da je biti pisac knjiga perspektivno zanimanje u Hrvatskoj, odnosno je li isplativo?

Zadatak jednog pisca je vrlo težak po pitanju prikupljanja publike. Taj problem smatram relativno kontinuiranim od samog početka književne riječi, ali vjerujem da se problem povećava razvojem tehnologije i ostavljala malo prostora za interes prema pisanoj riječi.

3. Pri objavljivanju Vaše knjige s kojim ste se teškoćama susreli?

Pri objavljivanju svoje prve knjige nisam se susrela s teškoćama s obzirom na to da sam u to vrijeme još uvijek bila učenica prvog razreda gimnazije i mnoge su informacije i dogovori bili posredovani profesoricom hrvatskog jezika te mojim roditeljima. Teškoće su se pojavile kod promocije djela jer je promocija bilo nekoliko i uglavnom su sve, osim prve brojale mali broj ljudi.

4. Koja je negativna strana kod pisanja i izdavanja knjiga u Hrvatskoj?

Rekla bih da je moj trenutni problem “skepticizam” oko pisanja i taj što mi je vrlo teško pronaći izdavača. Čak štoviše, izdavačke kuće odbijaju izdati moju knjigu i u slučaju moje ponude da financiram cijeli proces. To traje već pet godina i ponekad se zamislim nad činjenicom da postoji velika vjerojatnost da je to još jedan od romana koje ću napisati sa strašću, ali će nakon toga skupljati prašinu.

5. Kojoj publici je namijenjena Vaša knjiga i zašto?

Moja izdana knjiga namijenjena je srednjoškolskom uzrastu, no u njoj se može pronaći i odrasla publika.

6. Prodajete li svoje knjige preko Amazona ili drugih globalnih servisa za izdavanje i prodaju e-knjiga? Zašto?

Svoju knjigu više ne prodajem. Razdijelila sam većinu osobnih primjeraka, a tržišni primjeri su u rukama izdavača prema potpisanom ugovoru. No, o Amazonu i prodavanju svojih knjiga online nisam puno razmišljala.

7. Mislite li da izdavanje knjiga u e-obliku garantira bolje poslovanje i financijsku održivost na tržištu u Vašoj djelatnosti?

Iako nisam pokušavala prodaju preko Amazona, smatram da bi takvo poslovanje bilo učinkovitije jer današnji svijet živi “online”.

Hrvoje Ivančić

1. Koliko knjiga ste do sada napisali i kako ste zadovoljni prihvaćenošću Vaše knjige u Hrvatskoj?

Napisao sam tri knjige koje su od publike vrlo dobro prihvaćene, iako u Hrvatskoj postotak ljudi koji kupuju knjige iz godine u godinu pada.

2. Možete li reći da je biti pisac knjiga perspektivno zanimanje u Hrvatskoj, odnosno je li isplativo?

Gledamo li s financijske strane, ne isplati se biti pisac. To je poziv, strast i nešto što jednostavno morate napraviti. Rijetki pišu samo zbog novca.

3. Pri objavljivanju Vaše knjige s kojim ste se teškoćama susreli?

U početku je mladom picu teško pronaći izdavača jer izdavači ne žele ulaziti u rizik ulaganja u knjigu, a da ne znaju hoće li im se uloženo vratiti. Dobijete li potporu neke javne institucije, izdavanje je lakše, ali za prvu knjigu se potpore dobivaju vrlo rijetko.

4. Koja je negativna strana kod pisanja i izdavanja knjiga u Hrvatskoj?

Negativna strana kod pisanja je što uz to morate raditi druge poslove koji vam plaćaju režije, što znači da pišete u vremenskim pukotinama između poslova ili vikendima. Želim reći da rijetko kad upadnete u dugi ciklus tijekom kojeg se možete posvetiti samo pisanju. Kod izdavaštva je negativna strana definitivno malo tržište, koje bismo mogli povećati s dobrom politikom usmjerenom ka istom jezičnom području: Bosna, Srbija, Crna Gora...ali u tom se slučaju susrećemo s neujednačenošću u cijenama. U Hrvatskoj su knjige duplo skuplje nego u Srbiji.

5. Kojoj publici je namijenjena Vaša knjiga i zašto?

Nikad ne pišem s predumišljajem o društvenoj skupini koja će knjigu čitati. Pišem knjige kakve bih i sam volio čitati. Moja prva knjiga „Dunavski blues“ je putopis o dvojici prijatelja koji plove na malenom gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. „Samsara“ je roman o putu na Istoka, a „Za'atar je zbirka kratkih priča inspirirana Bliskim istokom. Poveznica je put.

6. Prodajete li svoje knjige preko Amazona ili drugih globalnih servisa za izdavanje i prodaju e-knjiga? Zašto?

Na Amazonu sam objavio englesko izdanje „Samsare“ i do sad sam prodao jedan primjerak i to samome sebi. Amazon je krcat naslovima svih vrsta i teško se probiti iz te šume. U zadnje sam vrijeme više fokusiran na stvaranje no na prodaju. Od silnog marketinga čovjek izgubi kreativni naboj.

7. Mislite li da izdavanje knjiga u e-obliku garantira bolje poslovanje i financijsku održivost na tržištu u Vašoj djelatnosti?

Tržište e-knjiga u Hrvatskoj uopće nije razvijeno i domaći izdavači tek otkrivaju to područje. Nemam ništa protiv e-knjiga i mislim da je kombinacija svih medija dobra za tržište knjiga, ali prije svega kod ljudi mora postojati navika čitanja. Ona se stječe odgojem i obrazovanjem.