Stručnjake bi uskoro jeftino mogli zamijeniti nekompetentni ljudi

Nakon niza promjena koje su se tijekom 2016. godine sustavno provodile u kulturnom sektoru, s novom mnistricom Ninom Obuljen Koržinek, čiji su mandat pozdravili gotovo svi djelatnici kulturne sfere, na vidiku je nova reforma koja bi sve umjesto na bolje, mogla promijeniti - na gore.

NIZ POGREŠNIH POTEZA

Iako se od kraja 2015. govori o reformama gotovo svih ministarskih resora, čini se da se najviše pozornosti posvećuje upravo kulturi. Tako se, kao temeljni socijalni potez ove vlade, pojavila i porezna reforma kojom bi se (među ostalim) uveli doprinosi na autorske ugovore.

“Kulturnjaci su društveno osjetljivi i nisu pasivni u djelovanju. Osim toga, skloni su medijima. Ako ‘obezglaviš’ kulturnjake, imaš manje posla s velikom količinom ljudi. Od kad je Hasanbegović postavljen na čelo Ministarstva kulture, vuku se pogrešni potezi koji su, prema mojem mišljenju, služili samo kao spin kako bi istodobno bez pompe prošlo nešto daleko veće i važnije”, rekla je mlada filmska djelatnica Mia Vitolić, koja već godinama živi upravo od “drugog dohotka”. Drugim riječima - poreznom reformom bi u “zamjenu” za uplaćivanje prihoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te moguće ubrajanje radnog staža (ako prihodi budu blizu prosječne hrvatske plaće) autori dobivali manje iznose za isto autorsko djelo. Nota bene, autorski su ugovori zakonski slabije zaštićeni od ugovora o radu i naručitelj ih može lako raskidati ili mijenjati, a najčešće se sklapaju s bruto iznosima. Bio bi to novi udar na nezavisne profesionalce i autore, poput redatelja, glazbenika, dizajnera, likovnih umjetnika, pisaca, prevoditelja, ali i novinara, odnosno medijskih djelatnika, poput redaktora i lektora. Budući da je prijedlog Zakona prošao prvo čitanje u Saboru, kulturnjaci su na najavljene promjene reagirali organizacijom konferencije za novinare u Hrvatskom novinarskom društvu (HND).

KULTURNJACI TRAŽE ZAŠTITU

“Nismo ovdje da bismo razgovarali što će se prihvatiti, a što neće. Radi se o cjelovitoj poreznoj reformi. Svaki ministar unutar svojeg resora treba vrlo precizno vidjeti kakvi su učinci pojedinih reformi, a onda će se, naravno, donijeti prijedlozi na razini Vlade koji će potom ići na razmatranje u Sabor”, komentirala je ministrica Obuljen Koržinek. Naime, određen broj kulturnjaka složio se da bi, u slučaju da ih u vezi s reformom Obuljen Koržinek ne zaštiti, aktualna ministrica trebala podnijeti ostavku. Ipak, postavlja se pitanje koliko je taj “zahtjev” utemeljen.

“Takvi zahtjevi su banaliziranje cjelokupne situacije. Ne može se kriviti ministrica koja je na dužnosti tek mjesec dana. Mislim da ionako nije mnogo mogla napraviti jer se reforma tiče svih resora, a ne samo kulturnoga”, u obranu ministrice je stala novinarka Nela Simić, koja je ujedno i voditeljica jedne galerije. S njom se složila i Vitolić.

“Govoreći o ‘političkim pravilima’, ministar bi trebao podnijeti ostavku ako se do kraja ne izbori za svoj resor. Ali budimo realni – koga će HDZ postaviti umjesto gospođe Obuljen? Nadam se da ministrica zna što radi jer možda svaki njezin potez ima svoje objašnjenje. Trebamo i mi biti strpljivi te najprije pomesti ispred vlastitih vrata”, dodala je Vitolić. O ostavci ministrice ne brine se mladi se novinar Marin, koji samo razmišlja o mogućim posljedicama.

“Reforma će naštetiti ponajviše studentima i mladima koji tek ulaze na tržište rada i kojima će tih nekoliko stotinjaka kuna itekako nedostajati”, rekao je.

PREDNOSTI REFORME

Premda se dio kulturne javnosti požalio jer će uz ionako skromne prihode i državnu nezaštićenost sada biti u još gorem položaju, malo tko je spomenuo pozitivne promjene koje bi porezna reforma mogla donijeti. Simić je istaknula da mnogo njezinih kolega dugo godina rade na autorske ugovore od kojih praktički nemaju “ništa za dalje”. Ova reforma svim primateljima drugog dohotka (dakle, i zaposlenicima na ugovoru o djelu) omogućila bi skupljanje radnog staža. Tako bi autorski ugovori bili izjednačeni s ugovorima o stalnom zaposlenju tako što bi oboma “išao” radni staž, a autori bi mogli biti malo mirniji u vezi s mirovinama. Naglasimo, kod sklapanja Ugovora o autorskom djelu, zasad se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pa se tako autorima ne ubraja ni radni staž.

“Na moj rad ovo neće osjetno utjecati. Radim marketinške poslove za organizacije koje su financijski ‘situirane’ i koje neće osjetiti promjene. Reforma će me jedino pogoditi kao voditeljicu galerije s obzirom na to da će biti teže isplaćivati jednake honorare kao nekoć - kako sebi, tako i suradnicima”, kazala je Simić. U kulturnim kuloarima su se pojavila i nagađanja o porastu rada na crno, s čim su se i Simić i Vitolić načelno složile.

“Mislim da će se više angažirati nekompetentni ljudi koji će biti spremni odraditi isti posao za niži honorar, i to me više plaši od rada na crno jer na tom području ne vidim neku razliku”, izjasnila se Vitolić.

NAVIKLI NA UDARE

Govoreći o financijskom udaru na kulturni sektor, koji će sada, prema prigovorima, umjesto strateškog aduta postati socijalna kategorija, Vitolić je komentirala rekavši kako su freelanceri i dosad bili u jednako teškom položaju te da će se svi jednostavno morati snalaziti drukčije. Poražavajuće ili ne, Vitolić je dodala da je već naviknula na financijske udare poput ovoga te da valja razmišljati pozitivno.

“Sve je u stanju svijesti – ako ne dopustiš da te pokolebaju neke odluke, vjerojatno ih nećeš ni osjetiti. Ne mogu razbijati glavu nečime što nije u mojim rukama”, kazala je Vitolić. Naposljetku ostaje samo iščekivanje hoće li nova godina donijeti kulturnjacima sretne ili nesretne vijesti.

“Razgovaramo, još je sve otvoreno i nije riječ o tako velikom udaru. On je financijski zaista zanemariv, iako sigurno veliko opterećenje – ali naći ćemo neko rješenje”, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.