Prepuštanje medija tržištu napada civilno društvo

Prošla su dva mjeseca otkako je ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije. Stručno povjerenstvo za neprofitne medije osnovano je 2013. godine u mandatu ministrice Zlatar Violić, na temelju preporuke stručne službe Ministarstva. Njegovo zadnje djelovanje bilo je 2015. godine, a razriješenim članovima mandat je trebao trajati do rujna ove godine.

Povjerenstvo je godišnje dodjeljivalo nepovratna sredstva 21 neprofitnom mediju u iznosu od tri milijuna kuna. Gordana Vilović, profesorica na FPZG-u i medijska stručnjakinja, kaže kako je ministar “ukidanju Povjerenstva za neprofitne medije prišao skandalozno brzo i tu ostaje gorak dojam da je odluka donesena ishitreno i da je nemoguće biti analitičan u tako kratkom roku”. S njom se složila i Dina Vozab, asistentica i predavačica na FPZG-u.

SUKOBI INTERESA?

“Ništa nije istraživano jer se sve jako brzo događalo, a objašnjenja su bila štura, s mnogo neodgovorenih pitanja”, kazala je Vozab. S druge je strane istaknula i žalbe nekih medija, koji nisu uspijevali proći na natječaju, na same kriterije natječaja, ali smatra da raspuštanje Povjerenstva nije dobar način rješavanja tog problema.

Neposredno prije raspuštanja Povjerenstva, ministar je dobio pismo udruge U ime obitelji koje upućuje na moguće sukobe interesa koji su se događali u njemu. Portal narod.hr, koji drži U ime obitelji, a koji se već godinama neuspješno prijavljuje za bespovratna sredstva Ministarstva, objavio je kako se sukob interesa pojavio upravo između člana Povjerenstva Hajrudina Hromadžića i portala H-alter, koji je sve tri godine bio visoko rangiran po bodovima, a postavlja pitanje i poveznice između Mime Simić, koja je tih godina redovno bila članicom Povjerenstva. Toni Gabrić, glavni urednik portala H-alter, demantirao je poveznice s Mimom Simić, dok je za Hromadžića kazao kako bi i sam njegov komentar na tu situaciju bio sukob interesa. S njime se slaže i Krešimir Krolo, jedan od članova Povjerenstva 2014. i profesor Sveučilišta u Zadru.

“Nisam siguran koliko se može ime i prezime u impressumu okarakterizirati kao sukob interesa, to više što Hromadžić nije godinama aktivan član H-altera. Čak i da postoji naklonost jedne osobe, potrebno je dobiti glasove i bodove drugih šest članova povjerenstva”, izjavio je Krolo i dodao kako je sukob interesa nemoguć, s obzirom na to da se, prema pravilima natječaja, u Povjerenstvu nije moglo postati članom ako bi postojao profesionalni odnos s medijem koji bi se mogao prijaviti za sredstva.

No ako se sukob interesa stavi na stranu, ipak se nameće pitanje dosljednosti i valjanosti kriterija prema kojima su se bodovali određeni neprofitni mediji jer mnogima se ne može poreći relevantnost, ali ih je novac “zaobilazio”. Kriteriji su se, prema proceduri, donosili na javnim raspravama na kojima su mogli sudjelovati svi medijski radnici. Tom logikom kriteriji bi trebali biti jasni i razumljivi medijima koji se žele prijaviti.

PRISILJENI IZAĆI NA TRŽIŠTE

Zrinka Kunić, glavna urednica portala Ziher.hr koji nije financiralo Ministarstvo, izjavila je o kriterijima da su “na prvi pogled omogućavali širokom spektru neprofitnih medija da se prijave na natječaj, no nakon toga postalo je jasno da su oni definirani tako da samo određeni mediji mogu dobiti potporu”. Njezin kolega Vatroslav Miloš, izvršni urednik portala Kulturpunkt, kriterije je definirao kao “nešto na čemu se trebalo raditi, razvijati ih i dopunjavati”.

Vozab pak ističe kako iznos koji je Ministarstvo dodjeljivalo nije toliko velik da bi bio dovoljan kao jedini izvor financiranja, ali je ukidanje Povjerenstva bila snažna poruka kako neprofitnim, tako i ostalim medijima.

Kunić i Miloš slažu se kako su zadaci i misije neprofitnih medija jedinstveni, ali i kako je njihova budućnost upitna.

Osim javljanjem na natječaje Ministarstva kulture, neprofitni mediji mogli su dobiti dio sredstava iz Fonda za pluralizam, Europskih fondova, proračuna Grada Zagreba (na koji se mogu prijaviti samo mediji registrirani u Zagrebu), raznih natječaja, ali i od oglašivača.

“Ideja iza ovog natječaja - proisteklog iz programa Razvojna suradnja u području neprofitnih medija Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva - bila je omogućiti rad medijima koji prema svome etičkom i političkom habitusu nemaju šanse za opstanak na tržištu”, rekao je Miloš i napomenuo kako mediji ne bi trebali biti “prepušteni divljini tržišta”.

Osim što je neprofitnim medijima ukinuta potpora Ministarstva, ove godine ostat će i bez financijske potpore Europskih fondova, za što mediji ponovno krive Ministarstvo kulture. No iz njega su demantirali da je Hasanbegović “uzeo” novac neprofitnim medijima, te odgovorili da je novac bio predodređen za program Razvoj medija zajednice koji je predviđen za 2017. godinu s ukupnim iznosom od više od 30,5 milijuna kuna.

GUBITAK SVRHE

Kad bi neprofitni mediji bili prepušteni isključivo tržišnim uvjetima, izgubili bi svoju svrhu - da informiraju i potiču svjesno razmišljanje o manjinama, intelektualnim pitanjima, zaštiti okoliša, rodnoj ravnopravnosti te medijskoj pismenosti. Upravo je zato država primorana Zakonom o medijima omogućiti pluralizam medija koji se osigurava, među ostalim, i kroz neprofitne medije, a za tu praksu odgovorno je mjerodavno ministarstvo.

Vozab ističe kako “nema smisla da mediji potpadaju pod bilo koje drugo ministarstvo nego pod Ministarstvo kulture, a s obzirom na to da mediji jesu i uvijek će biti dio kulture”.

“Kad čitate te portale u kojima se istinski navija za bolju i suvremeniju Hrvatsku kao članicu Europske unije, shvaćate da su pomaknuti standardi u obrađivanju tema koje samo naoko ne zanimaju široke čitatelje publike. Upravo suprotno, velik se broj nove medijske publike sasvim okrenuo tim sadržajima”, rekla je Vilović i dodala da je ukidanje financijske pomoći takvim medijima napad na civilno društvo i demokraciju.