Borba za ravnopravnost ili estradizacija boje kože?

I drugu godinu digla se prašina na najpoznatijem crvenom tepihu. Nakon što su objavljena imena nominiranih za filmsku nagradu Oscar iskrsnulo je pitanje zašto ne postoji veća rasna raznolikost među nominiranima. Iako je meksički redatelj Alejandro González Iñárritu svojim filmom “Povratnik” rekorder po broju nominacija, među nominiranima za glumačke uloge nema Afroamerikanaca, Azijata niti Latinoamerikanaca. Na društvenim mrežama ponovno se pojavio hashtag #OscarsSoWhite, a neki Afroamerički glumci i filmaši javno su objavili bojkot ovogodišnje dodjele.

TAJAN POPIS ČLANOVA

Afroamerikanci rijetko dobivaju Oscara, a kad ga osvoje to je često za uloge i filmove koji tematiziraju probleme vezane uz crnu rasu ili biografske uloge. Samo je 14 Afroamerikanaca osvojilo Oscara za glumačke uloge, a Denzel Washington jedini je dvostruki dobitnik. Prva je bila američka glumica i komičarka Hattie McDaniel davne 1940. godine, koja je osvojila zlatni kipić za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu “Zameo ih vjetar”. Teško je procijeniti koliko je to problem filmske industrije, a koliko samog društva. Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski redatelj, skloniji je drugoj opciji.

“Mislim da je manjak nominiranih Afroamerikanaca postao politički problem zbog sve većeg pritiska političke korektnosti koja ne dopušta da kažemo: možda jednostavno nije bilo dobrih filmova i uloga?”, smatra Rafaelić. Odbija promišljati filmsku industriju u kvotama i smatra kako je to stvar kvalitete.

Mnogi razlog problema vide u Američkoj akademiji filmskih umjetnosti i znanosti (Academy of Motion Picture Arts and Sciences - AMPAS), počasnoj profesionalnoj organizaciji čiji članovi nominiraju i izglasavaju dobitnike. Najčešći prigovor vezan je uz to da je od gotovo 6000 članova Akademije, oko 90 posto njih bijele rase, a više od 70 posto njih su stariji muškarci. Ovo ne treba čuditi ako uzmemo u obzir način na koji se postaje članom.

Članom se može postati samo putem pozivnice, a kandidati su prethodno nominirane osobe ili oni koji imaju podršku dva člana iz iste umjetničke grane Akademije. Popis članova je tajan, a članstvo je do nedavno bilo doživotno. Nakon salve kritika, uveden je novi sustav koji će u primjenu ući već nakon ovogodišnje dodjele. Od sada će svaki član deset godina imati pravo glasovanja te će mu se nakon tog roka članstvo obnoviti samo ako je bio aktivan u filmskoj industriji tijekom tog razdoblja. Doživotno članstvo mogu dobiti ako su aktivni tri desetljeća za redom te ako su bili dobitnici ili nominirani. Jedini Hrvat član Akademije je Krešimir Mikić, stručnjak za medijsku kulturu i filmsku umjetnost. Na naš upit o niskoj rasnoj raznolikosti među nominiranima, Mikić nije želio odgovarati. Rafaelić ne misli da će se novouvedene promjene učiniti mnogo.

PODIJELJENO DRUŠTVO

“Amerika je duboko podijeljeno društvo i dok se problem ne krene rješavati ozbiljno, gladno dijete neće imati baš ništa od toga ako se iduće godine nekoga odluči nominirati po kvotama”, ističe Rafaelić. Istupe i bojkot dodjele Jade Pinkett Smith i Spike Leea vidi kao isključivo političko pozerstvo, a sve zajedno vidi kao estradizaciju vlastite boje kože.

No možemo li očekivati da će stariji članovi Akademije uopće pogledati film kao što je iznimno hvaljen “Straight Outta Compton”, biografski film o jednoj od legendarnih reperskih skupina, NWA? I što misliti kada je jedina nominacija povezana s filmom “Creed” Sylvester Stallone, a ne mladi redatelj Ryan Coogler od kojeg se mnogo očekuje? Treba li se ironično shvatiti to što je predsjednica Akademije Cheryl Boone Isaacs - Afroamerikanka i žena? Bit će zanimljivo vidjeti što će o svemu reći ovogodišnji voditelj, komičar Chris Rock. Možda iznenađuje, ali Rock je Afroamerikanac.