Novi hram glazbe u Zagrebu

Nakon što je napokon obnovljena te stavljena u pogon prije više od godinu dana, 12. siječnja je otvorena posljednja dvorana, čime je proces rekonstrukcije priveden kraju

U sklopu cjelovitog projekta gradnje nove zgrade Muzičke akademije od samog je početka bila predviđena i koncertna dvorana nazvana po Blagoju Bersi, velikom hrvatskom skladatelju i jednom od prvih profesora Muzičke akademije osnovane 1921. godine. Projekt je idejno zamislio i dizajnirao arhitekt Milan Šosterič još 2003. godine.

“Od idejnog rješenja prošlo je 13 godina. Nakon provedenog natječaja izabran je Šosteričev rad. Prema njegovu nacrtu gradnja je započela 2009. te je 2014. zgrada bila dovršena bez koncertne dvorane. Ove je godine napokon i dvorana stavljena u funkciju”, pojasnio je dekan Cikojević.

NOVO KULTURNO ŽARIŠTE GRADA

“Ono što je čini posebnom jest njezina multifunkcionalnost. Primarna je zadaća tog glazbenog hrama edukacijska, što bi značilo da će dvorana biti prije svega u funkciji nastave, no s obzirom na to da je na jednom od središnjih zagrebačkih trgova, predviđena je i kao novo kulturno žarište grada Zagreba.

“Cilj je otvoriti dvoranu široj javnosti koncertima, opernim produkcijama, seminarima, dramskim predstavama, kongresima, ali i svakim drugim javnim i kulturnim sadržajima”, dodaje Cikojević. Dvorana Blagoja Berse za najviše 300 posjetitelja napravljena je prema svim najnovijim tehnološkim dostignućima pa se s razlogom može smatrati jednom od najboljih koncertnih dvorana na ovim prostorima. Tu je promjenjiva akustika, pomična pozornica, gledalište, kao i odlično mjesto za tonsko snimanje, gdje će se moći raditi najzahtjevnije snimke, kako klasične, tako i svake druge vrste glazbe. Gradnja koncertne dvorane u sklopu obrazovne institucije osobito je oduševila polaznike Muzičke akademije.

“Definitivno vidim kako će gradnja koncertne dvorane donijeti promjene nabolje, kako u glazbenom spektru obrazovanja, tako i u spektru kulturnih aktivnosti i događanja u Zagrebu”, smatra Sara, sa studija glazbene pedagogije.

“Kako mnoge muči nervoza pri predstavljanju sebe i svojih projekata u javnosti, tako i nas glazbenike brine nedovoljna pripremljenost pri nastupanju pred velikom publikom. Nama je situacija čak i gora jer ako jedna osoba pogriješi, druge se vode za njom. Mislim da će se naše glazbeno obrazovanje poboljšati jer je akustična kvaliteta u učionicama i dvoranama znatno drukčija”, kaže Luka, student Muzičke akademije.

SVEČANO OTVORENJE

U povodu otvorenja dvorane bio je osmišljen i svečani tjedan, od 12. do 16. siječnja, u kojemu su osim studenata Muzičke akademije nastupili i Zagrebački solisti te profesori Muzičke akademije, a izvedena je i opera “Amelija ide na ples” Gian Carla Menottija, nastala u suradnji s kazalištem Mala scena. Po završetku događanja izvedena je i opera “Madame Buffault” Borisa Papandopula. U programu je bilo i gostovanje Heschel kvarteta, Simfonijskog orkestra Akademije za glasbo iz Ljubljane, Autorska večer Alfija Kabilja u suradnji s ansamblom Cantus te druga glazbena i scenska ostvarenja.

Da je dvorana na samom početku privukla pozornost umjetničkog svijeta pokazuju i budući nastupi. Naime, već sredinom siječnja počeli su prvi u nizu koncerata Virtuoso nakon kojih će početkom veljače uslijediti i obnovljena predstava “Madame Buffault” koja će se izvesti dvije večeri zaredom. Nakon toga kreću studentski projekti i koncerti. Stoga je realno i očekivati da će Koncertna dvorana Blagoja Berse pomoći staviti Zagreb na kartu europskih i svjetskih centara glazbene i akademske izvrsnosti.