Kultno događanje stavili 'na led', a za sličan slabo poznati sajam našli i novca i razloga

Odgađanje nagrade Kiklop, ili kako joj organizatori vole tepati, najvažnije nagrade struke u Hrvatskoj, u medijima je prošlo prilično nezapaženo, a većina ih je samo prenijela zbunjujuće i loše artikulirano obrazloženje Skupštine udruge Sa(n)jam knjige u Istri. Iako je obrazloženje medijima poslano tijekom sezone kiselih krastavaca, dok su se svi praćakali u moru, u kulturnjačkim krugovima ukidanje nagrade je itekako odjeknulo, te bilo nezaobilazna tema. Inače, udruga Sa(n)jam knjige, osim dodjele Kiklopa, potpisuje i organizaciju književnog sajma Sa(n)jam knjige koji se prošla dva desetljeća održava u Istri, ali daleko je manje poznat i praćen od dodjele kultne nagrade.

KRIZA KAO IZGOVOR?

U spornom priopćenju Skupština obrazlaže: "...Ali nakon što je godišnja knjiška produkcija desetkovana i nakon što su mnogi nekad veliki i slavni izdavači gotovo prestali izdavati knjige, ili su se, da bi opstali, preorijentirali na prijevode lake bestseller literature, Kiklop nije moguće dodijeliti da se ne naruši izvorni smisao nagrade".

Svi će se složiti da je kriza pogodila mnoge pa nije zaobišla ni književnu scenu, ali teško je povjerovati da je ova godina zaista toliko lošija od prethodne i da se u cjelogodišnjoj književnoj produkciji nije uspio pronaći onaj jedan izvrsni debitant, najvredniji urednik i izdavačka kuća koja se trudi preživjeti unatoč krizi. Mnogi u Hrvatskoj, unatoč teškim vremenima, koja već prilično dugo traju, malom tržištu, nedovoljnim sredstvima i sličnim problemima, od knjige godinama žive, a među takve se ubraja i udruga Sa(n)jam knjige koja je ovim potezom čitateljima, autorima i nakladnicima poslala poruku da kvalitetnih knjiga trenutačno - nema. Želi li se time poručiti da je i sam sajam besmislen?

Iz obrazloženja se može iščitati da su autori i nakladnici sami krivi što neće dobiti prestižnu nagradu, ali ako počnu bolje pisati i nađu "zlatnu koku" čija će jaja topiti da tiskaju knjige, možda se nagrada ponovno počne dodjeljivati. Naknadno detaljnije pojašnjenje Magdalene Vodopije za Novi list u kojem kaže: "…vrijeme je za rekonstrukciju nagrade koja je stvorena u sasvim drukčijim vremenima, kao i za promišljanje nove strategije", dokazuje kako se ukidanje nagrade moglo i diplomatskije sročiti.

Kao što je mnogo književnika i nekolicina medija komentiralo, ovo je pljuska autorima i nakladnicima prije svega zato što su svi svojim dugogodišnjim trudom da održe scenu živom zaslužili bolje objašnjenje koje je zasjenilo možda prave razloge ne dodjeljivanja ove nagrade koje vjerojatno nikada nećemo otkriti. Knjiška publika nije mogla nestati u samo godinu dana, a oni koji čitaju znaju da produkcija iako možda "desetkovana", ipak postoji.

OD SAJMA U PULI NE ODUSTAJU

Urednik portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info, Nenad Bartolčić kaže da je Skupština udruge Sa(n)jam knjige u Istri pogrešno procijenila način na koji se svi zajedno u knjižnom sektoru trebaju nositi s krizom koja je nepobitna.

"Čak i u situaciji kada je broj novih knjiga bitno smanjen u odnosu prema prošlim godinama ta produkcija nije toliko srezana da bi opravdala razlog stavljanja nagrade poput Kiklopa makar i na jednu godinu na stand by (ili je i napokon ukinula?) jer u trenutku kad moramo najviše podupirati jedni druge ne smijemo tako olako odustati kao što su napravili organizatori Kiklopa jer bi tom logikom oni onda trebali odustati i od prosinačkog Sa(n)jam knjige u Puli. Organizatori sajma i nagrade Kiklop s godinama su sasvim zasluženo osigurali sasvim solidan budžet za svoj rad i čak sam uvjeren da su mogli odlučiti da ove godine, na primjer, ne naplaćuju kotizacije od 100 kuna po prijavljenoj knjizi, ali i da produkcija nagrade bude znatno skromnija nego li inače. I to bi bilo bolje od nedodjeljivanja Kiklopa", rekao je.

Spisateljica i sociologinja Jelena Zlatar, dopredsjednica Centra za kreativno pisanje, nedavno je debitirala na književnoj sceni zbirkom kratkih priča, a zatim i prvim romanom. Osim što je i sama nova na sceni, radom Centra za kreativno pisanje koji se osim radionicama bavi izdavaštvom knjiga, pomaže mladim autorima da objave svoja prva djela.

"Nagrada Kiklop bila je jedna među rijetkima koja je isticala ukus publike i time mogla poslužiti kao određeni pokazatelj literature i trendova kojima su čitatelji (ali i struka) skloni. Ukidanjem te nagrade ostali smo zakinuti za viđenje najvažnijeg dijela populacije pri stvaranju i promoviranju književnosti: za publiku. Iz perspektive spisateljice čini mi se da nagrade povećavaju vidljivost knjiga i u konačnici stvaraju određene kriterije u procjeni šarolike književne scene, a iz perspektive dopredsjednice Centra za kreativno pisanje (koji se također bavi i izdavaštvom), primjećujem da postoji potreba autora za sudjelovanjem u raznim izborima, natječajima i promicanju književnosti na taj način. Ukratko - na ukidanje ove nagrade gledam kao korak unazad na književnoj sceni", rekla je Zlatar.

UPITAN KREDIBILITET

Mnogi mlađi autori ove su godine objavili svoje prve zbirke kratkih priča čemu u kriznim vremenima treba dati podršku. Javnost bi sigurno zanimalo tko zapravo stoji iza navodne jednoglasne odluke i bi li se isti ti članovi vijeća osobno usudili oči u oči s autorima, nakladnicima i čitateljima ponoviti isto obrazloženje. Time se nameće važno pitanje - je li nagrada Kiklop ovim postupkom izgubila kredibilitet čak i ako se bude dodijelila sljedeće godine?

S druge strane dio kulturne scene i ne žali što Kiklopa ove godine nema, o čemu svjedoči komentar jednog dobitnika koji je želio ostati anoniman: "Nagrada se ionako sastojala samo od boce vina, kipića i sumnjivih kriterija izbora." Ipak, nagrada Kiklop nesporno je imala težinu i dobitnici su se njome nerijetko hvalili, a mnogima je pomogla da se afirmiraju i napreduju.