Sajmu filma u Rijeci nedostajalo mladih redatelja

Neovisnih kina u Hrvatskoj je mnogo, a od studenoga 2014. njih tridesetak udruženo je u organizaciju Kino mreža. Osnovni joj je cilj unaprjeđenje hrvatske kinematografije, a njezini članovi čvrsto vjeruju da je tu ideju jednostavnije realizirati uz pomoć mladih autora. U kinima se amaterski filmovi ne prikazuju često, ali problem je u mladim ljudima, a ne u kinima, kaže Hrvoje Laurenta, predsjednik Kino mreže i voditelj Kina Europa u Zagrebu.

AMATERI DOBRODOŠLI

Za sve filmoljupce u rujnu je u Rijeci održan prvi Sajam filma u Hrvatskoj, ujedno prvo javno događanje u organizaciji Kino mreže. Povod za tri dana prikazivanja domaćih i stranih filmskih naslova u Art-kinu bila je Prva godišnja skupština te mlade organizacije neovisnih kinoprikazivača koji su kroz predavanja i radionice razmijenili ideje, ali i stvorili nove. Program je, među ostalim, uključivao radionicu na temu Strategije financiranja nezavisnih kina i predavanje potpredsjednika Mreže Josipa Nakić-Alfirevića o kinima pučkih otvorenih učilišta, kulturno-obrazovnih ustanova koje se razvijaju već desetljećima, unatoč nedostatku financijskih sredstava. U sklopu Sajma za publiku održana je premijera filma "Zvizdan", najiščekivanijeg naslova ove godine i hrvatskog kandidata za Oscar.

"Ulaznice su rasprodane u prvih nekoliko dana, pa je odlučeno uobičajeni kapacitet dvorane Art-kina od 300 sjedaćih mjesta povećati za 30", kazala je suradnica za programe kina Ana Šegrt. Drugog dana Sajma premijerno je prikazan ovogodišnji dobitnik nagrade Palme d'Or u Cannesu, francuski film "Dheepan".

"Došla sam jer volim umjetnost, a znam da u Art-kinu to mogu naći. Cijenim europsku kinematografiju i mislim da je većina ovdje prikazanih filmova mnogo kvalitetnija od onih koji se prikazuju u Cinestaru", izjavila je Larisa Dragelj, studentica Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Posjetitelji projekcija održanih u sklopu Sajma filma velikim dijelom bili su mladi ljudi koji prepoznaju kvalitetno snimljen film. Među kreativnim mladim filmofilima ima onih koji uspiju realizirati svoje ideje. Nažalost, gotovo nijedna ne ugleda svjetlo dana niti mrak kinodvorane u obliku amaterskog filma.

U Kino Europa gotovo nikad ne dolaze mladi redatelji s vlastitim radovima. Laurenta je zaključio da redateljima-amaterima nedostaje hrabrosti i dodao da je spreman izaći u susret mladom autoru koji dođe s prijedlogom da se njegov kratki film prikaže na velikom platnu.

"Mogli bismo napraviti malu premijeru za njegove prijatelje. Kad bi se skupilo nekoliko mladih autora od kojih svaki ima jedan kratki film, mogao bi se napraviti duži program, i to bi onda mogla biti puna projekcija", predložio je Laurenta.

KLJUČAN PRODUCENT

"Definitivno bih posjetila događaj tog tipa", rekla je Dragelj, "čak i kada to ne bi bili filmovi mladih ljudi koje osobno poznajem." Ideja se svidjela i dvadesetogodišnjem filmašu Anti Glavašu. "Smatram da je odlično kada se nađe netko s voljom da olakša mladim filmašima. Svakako bih iskoristio priliku kada bih imao ozbiljnije radove", rekao je.

"Ključna je stvar producent koji prijavljuje film na natječaj i traži sredstva. Mladi autori najčešće nemaju producenta, pa redatelj preuzima tu ulogu na sebe", objasnio je Laurenta. Glavaš s druge strane ulogu producenta ne vidi kao ključnu jer redatelj čitav posao može uspješno odraditi samostalno. Međutim, Laurenta je istaknuo da "autor filma nakon režiranja nema više snage ni znanja kako pronaći novac". Podsjetio je na odsjek Produkcije pri Akademiji dramske umjetnosti te kazao kako ne bi bilo ludo, ako netko misli da ima dobar projekt, poslati to nekome s Akademije.