Rock nije javni interes?
Od 11,561.000 kuna programskih sredstava za glazbu koje je dodijelio Ured za kulturu grada Zagreba, klasičnoj glazbi je otišlo 86 posto, jazzu 10 posto, eksperimentalnoj glazbi i udrugama 3,6 posto, a rocku – nula!
Nedavno objavljeni rezultati dodjele sredstava za glazbene programe Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske potakli su pravu malu revoluciju na zagrebačkoj rock-sceni. Natječaje su raspisali i Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, ali ni jedni ni drugi nisu odlučili poduprijeti organizaciju žanrovskih događaja koji pune koncertne dvorane. Tako je Ministarstvo kulture podijelilo 8,020.200 kuna od kojih je 83 posto otišlo klasičnoj glazbi, 8,3 posto jazzu i 8,3 posto srodnim ciklusima. Grad Zagreb je na raspolaganju imao nešto više od 110,500.000 kuna. Klasična glazba je dobila 86 posto sredstava, jazz 10 posto, a eksperimentalnoj glazbi i udrugama je pripalo 3,6 posto. Rock-glazba nije dobila ništa.
’LOBIJI ŠTITE INTERESE’
Nekolicina koncertnih organizatora i glazbenih klubova organizirana pod inicijativom udruge Promo zapitala se gdje je tu rock-glazba i održala konferenciju za novinare u Tvornici kulture pod nazivom “Rock nije kultura?!” na kojoj je javno prozvala Tedija Lušetića, zamjenika pročelnika gradskog ureda za kulturu, i Berislava Šipuša, novog ministra kulture, i optužila ih da štite uski lobistički interes umjesto javnog interesa. “Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz-glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike”, stoji u priopćenju za medije udruge Promo. “Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su mjerodavne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes, ali ocjene koje nisu u skladu s javnim interesom se prihvaćaju kao ocjene ‘struke’ koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Jasno je da je zapravo riječ o lobiju koji štiti uske interese.”, ističu u udruzi Promo. Ipak, iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport dolazi sasvim drukčija definicija javnih potreba i interesa.
“S obzirom na to da su klasična glazba u širem smislu i jazz-glazba zapostavljene u svakodnevnom medijskom prostoru, a dio su klasičnog obrazovanja građana, kao takve su javna potreba u kulturi nasuprot koncertima koji su bazirani na tržišnoj osnovi te im je i profil izvođača utemeljen na općoj medijskoj popularnosti i općoj prihvaćenosti”, rekao nam je Dinko Vukelić, zamjenik pročelnika Ureda za kulturu.
JEFTINIJE NEGO VANI
“Nužno je napomenuti da bez javnog sufinanciranja klubovi i festivali koji predstavljaju kvalitetan i međunarodno relevantan program nisu održivi u postojećim uvjetima međunarodne konkurencije u najbližem susjedstvu - samo u susjednoj Sloveniji ulaznice za festivale i klupske koncerte u prosjeku su 50 posto skuplje, a u ostatku Europe i višestruko skuplje”, ističu pak iz udruge Promo. Gradski ured je s druge strane istaknuo da alternativnu glazbu financiraju putem programa dvaju ključnih klubova: multimedijskoga kulturnog centra za mlade Močvara i Autonomnoga kulturnog centra Attack. “Pronalazak rješenja financiranja rock-glazbe cilj je radne skupine koja je oformljena u dogovoru s Ministarstvom kulture”, zaključuje Vukelić.