Radno vrijeme prekratko, ulaznice studentima preskupe

Muzej Le Louvre u Parizu i Rijksmuseum u Amsterdamu svoja vrata besplatno otvaraju maloljetnicima i umirovljenicima. Nizozemski Rijksmuseum može se posjetiti tijekom cijele godine, uključujući i državne praznike, a španjolski Museo Nacional del Prado nudi besplatan ulaz svim studentima. U hrvatskim muzejima i galerijama situacija je nešto drukčija. Zagrebački muzeji nisu na popisu najboljih u svijetu, a domaći i strani posjetitelji kojima je Zagreb usputno vikend odredište, mogu ih razgledati - ali većinu nerijetko samo izvana.

PET RADNIH DANA

Radno vrijeme zagrebačkih muzeja i galerija ne razlikuje se mnogo od radnoga vremena potencijalnih posjetitelja. Većina muzeja radi do 18 sati od utorka do subote, što mnogima smanjuje mogućnost posjeta izložbi. Ivona Puljević, studentica na Fakultetu političkih znanosti, smatra da ˝muzeji rade prekratko i u vrijeme kada većini ljudi ne odgovara˝ te dodaje da se ˝studentima obveze protežu cijeli dan˝, a slobodnog vremena imaju tek navečer, kada se muzeji već zatvore. Vikendom Zagreb posjećuju domaći i strani turisti, kojima se obilazak većine muzeja nudi samo subotom.

Svake prve srijede u mjesecu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu posjetiteljima se pruža besplatan posjet svim izložbama i stalnom postavu muzeja.

˝Srijedom dođe mnogo više ljudi i mislim da je to zbog besplatnog ulaza, no broj posjetitelja je neusporediv s onim tijekom Noći muzeja˝, kaže kustosica muzeja Marija Zarić.

Noć muzeja manifestacija je koja iz godine u godinu ˝podsjeća˝ javnost na vlastitu potrebu za upijanje kulture. U pretposljednjoj večeri mjeseca siječnja MSU posjetilo je 9800 ljudi, da bi taj broj 4. veljače iznosio samo oko 100 posjetitelja. Čini se da besplatno otvaranje vrata muzeja nije jedini čimbenik koji utječe na posjećenost. Za razliku od ostalih dana u godini tijekom kojih gradske muzeje i galerije većina prolaznika i ne primijeti, a 30. siječnja nam se činilo da primjećuju samo njih. ˝Odlično je što imamo prigodu besplatno posjetiti muzeje i treba je iskoristiti˝, kazala je studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Elizabeta Kovačić, jedna od mnogih koji su u Noći muzeja uštedjeli dio džeparca. S tim bi se vjerojatno složili i drugi studenti kojima 30 kuna za posjet nekom muzeju nije malen trošak.

NEZANIMLJIVO I SKUPO

Muzej za umjetnost i obrt i susjedni mu, Mimara, studentima naplaćuju ulaz 10 kuna manje nego odraslima. Antonija Matek, studentica biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, kaže da za izložbu koja je stvarno zanima nije problem platiti tu cijenu, ali htjela bi češće posjećivati muzeje, ali trošak bi tada bio prevelik. Mnogi drugi studenti također imaju želju za kulturnim uzdizanjem više nego jednom na godinu, ali se čini da im to nije prvo na popisu prioriteta kad je riječ o trošenju mjesečnog džeparca.

Mirna Rajaković, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jedna je od onih kojima je dovoljno jednom platiti za razgledanje stalnog postava muzeja.

˝Mislim da bi muzeji mogli ponuditi mnogo više. Mlade je ljude moguće privući zanimljivim izložbama, nastupima, filmovima i ljudima, a takva događanja se ne organiziraju dovoljno često˝, navodi.

NEKOLIKO VELIKIH IMENA

U posljednjih nekoliko godina u zagrebačkim muzejima i galerijama organizirano je nekoliko izložbi velikih svjetskih umjetnika koje su izazvale velik interes javnosti. Izložba ˝Remek-djela iz muzeja Picasso – Pariz˝ u Klovićevim dvorima privukla je oko 130.000 ljudi, uz cijenu od 70 kuna, odnosno 50 za studente i učenike. U posljednjih nekoliko mjeseci najrazvikanija je bila izložba “Joan Miro – remek-djela iz Zaklade Maeght” u Umjetničkom paviljonu kraj Zrinjevca, koja je zabilježila oko 35.000 posjeta. Cijena ulaznice bila je 50 kuna, a najveća kolona posjetitelja nastala je u Noći muzeja, kada je Umjetnički paviljon posjetilo 1350 ljudi.

˝Guercino – svjetlo baroka˝ u Muzeju za umjetnost i obrt također je izložba o kojoj se mnogo govorilo u krugovima ljubitelja umjetnosti. Uz nekoliko velikih imena kojima kulturne ustanove iznova pobuđuju znatiželju velikog dijela javnosti, događanja koja uspiju natjerati ˝male i velike˝ na kulturno uzdizanje vrlo su rijetka. Unatoč tome, Gordana Bralić iz Galerije Klovićevi dvori kaže: ˝Trudimo se posjetitelje privući dobrim izložbenim programom i brojnim popratnim aktivnostima vezanima uz program kao, na primjer, plesnim, glazbenim događanjima, radionicama za djecu i odrasle, uključiti publiku kao sudionike˝.