Vrata u svijet garderoba, zakulisja i tajnih tunela

Jeste li znali da je na predstavi “Majstor i Margarita” u krovu kazališta bila postavljena vreća s novcem koja je na kraju predstave otvorena i novac koji je ispao iz nje pokrio je cijelo gledalište? Takvim pričama i zgodama iz kazališnih hodnika ispunjena su vodstva s nazivom Tajna povijest kazališta. Ako ste ikad poželjeli stati na pozornicu i izreći „Biti ili ne biti?“, sada to možete i učiniti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

U TAJNIM TUNELIMA

Hrvatsko narodno kazalište počelo je s projektom Tajna povijest kazališta u studenome 2014. godine. Cijelu je priču osmislila mlada zagrebačka pripovjedačica i turistička vodičica Iva Silla, a posjetitelje iza kulisa vode glumci Drame HNK-a koji im dočaravaju svijet iza scene, njima dotad nepoznat.

Glumci su oni koji nose predstavu, međutim jeste li razmišljali koliko je ljudi potrebno u zakulisju da bi nastalo sve ono što vidimo? Ono što vidite na ovim vodstvima pokazat će vam da je kazalište živi organizam, u kojemu je potrebno mnogo ruku, vještina i mašinerije da bi se ostvarila predstava i zaslužio pljesak publike. Popeti se na pozornicu, vidjeti mjesto inspicijenta koji upravlja cijelom predstavom, prošetati hodnicima i pokusnim dvoranama u stražnjem dijelu kazališta, vidjeti gdje izvođači piju kavu i razmjenjuju iskustva samo je dio onoga što vam nude ovi obilasci.

„Tvornica mašte“, kako je HNK nazvao Kristijan Potočki, jedan od glumaca koji sudjeluje u ovome projektu, gledateljima otvara vrata u jedan novi svijet u kojemu se isprepleću stvarno i nestvarno, povijest i sadašnjost. Djeca su prepuna pitanja, a stariji se prisjećaju kako je to izgledalo nekad te na kraju svi odlaze oduševljeni i puni dojmova, govori Potočki.

Tajni tuneli koji se spajaju na mrežu brojnih tajnih tunela u podzemlju Zagreba, prostorije s kostimima, tunel koji prolazi ispod „zelenog vala“ i spaja zgradu kazališta sa zgradom Sokola, način izrađivanja vlasulja za predstave, garderobe glumaca i baletna pokusna dvorana, samo je dio onoga što možete vidjeti i doživjeti u razgledavanju.

Vodstvo možete izabrati ovisno o vlastitim afinitetima, a u ponudi su Palača dostojna cara, Iza scene i Za istraživačke duše. Međutim, detalji koje ćete vidjeti neće vam biti otkriveni do samog početka razgledavanja jer kazalištarci žele zadržati dojam tajnovitosti kojim je teatar oduvijek bio obavijen.

’ČOKOLADNA’ MILKA TRNINA

Kazalište je, uz one koje su napisane za izvođenje na pozornici, pisalo i svoje priče. Mnoge su se od njih događale i izvan pozornice. Najčešće su to ljubavne priče. Tako je nesretna zaljubljenost u jednu zagrebačku gospođicu natjerala koreografa baleta koji se u prošlom stoljeću izvodio u HNK-u da se neposredno nakon premijere baci s balkona gledališta, samo je jedna od priča koju je Kristijan Potočki ispričao posjetiteljima.

A jeste li čuli da je čokolada Milka dobila ime po renomiranoj opernoj pjevačici Milki Trnini u koju je bio zaljubljen vlasnik švicarske tvornice čokolade? Je li to istina ili nije, ne znamo. Međutim, ako budete dovoljno znatiželjni, čut ćete još mnogo zanimljivosti od glumaca tijekom razgledavanja koji će možda s vama podijeliti i pokoju vlastitu anegdotu ili tajnu. Vodstva se organiziraju dvije subote u mjesecu, a kreću svaki puni sat od 11 do 15 sati.