Razjašnjava nedoumice tipa “je li ispravno ovako ili onako” koje nam svakodnevno izazivaju upitnike iznad glave

Nekima treba pomoć, drugima potpora, trećima pojašnjenje nečega o čemu su se dugo pitali, a sve to nudi "Hrvatski jezik", časopis Instituta za jezik i jezikoslovlje.

Oni koji su odabrali baviti se jezikom i provoditi njegova pravila u praksi se moraju, poput vladara, opasati štitovima kako bi izdržali sve prigovore, pa i uvrede, onih koji smatraju da im je lektor "uništio tekst" ili mu je "promijenio značenje". A najbolji su "štitovi" literatura, priručnici i stručni časopisi na koje se mogu pozvati.

Iako stručnog predznaka, Institutov časopis nikako nije namijenjen samo stručnjacima. Popularan odabir tema upućuje na namjeru, koja je istaknuta i u uvodnom obraćanju čitateljima namjernicima, da časopis privuče učenike, studente, profesore, učitelje, lektore, prevoditelje, ali i sve ostale građane koji sudjeluju u javnom komuniciranju, dakle, sve kojima je poznavanje jezika i njegovih izražajnih mogućnosti važno.

Pokretači časopisa dokazuju svoje namjere i širinom obrađenih tema, od pojmova poput hidracija preko računalnih termina i uputa za pisanje eseja iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi do pojašnjenja podrijetla pojmova medvjeđa usluga i labuđi pjev. Koncepcijski je, dakle, časopis osmišljen tako da zadovolji potrebe ljudi koji se svakodnevno služe hrvatskim jezikom, bilo u profesionalnom djelovanju ili u komunikaciji. Stručnost mu je primarno određenje, stoga odmah i počinje stručnim člankom koji pokušava razjasniti neke nedoumice tipa “je li ispravno ovako ili onako” koje nam svakodnevno izazivaju upitnike iznad glave.

Pregledom odabrana pojma i njegove zabilježenosti u jezičnim priručnicima i rječnicima olakšavaju stvaranje cjelovite slike o ulasku nekog pojma i njegovu udomaćivanju u jeziku. Koliko takve jezične pojave znaju iznenaditi dokazuje i riječ koju su u prvom broju osvijetlili sa svih strana. Dolazi doba kad ćemo riječi hidratacija, hidratizacija i hidracija viđati u svim medijima i toliko će nam se uvući u uho da će vam ispravan način da opišete nužno "opskrbljivanje vodom ili vlagom" - hidraciju – zapravo zvučati "neobično", ako ne pročitate članak Lane Hudeček i Milice Mihaljević, urednica časopisa. Irena Miloš je pak u rubrici Jezik i društvo opisala neke stereotipe u društvu i u jeziku, a Marina Čubrić u rubrici Domaća zadaća dala vrijedne informacije svim ovogodišnjim i budućim maturantima o pisanju eseja iz Hrvatskog jezika, a ostalima, koji su toga pošteđeni, uvid u ono što prolazi 31.000 naših osamnestogodišnjaka i u čemu griješe.

Svaki pokušaj osvjetljavanja pojmova iz računalnog i internetskog svijeta, koji je gotovo posve podređen dominaciji engleskog jezika, dobro nam je došao kako bismo se oteli dojmu da katkad uopće ne govorimo svojim jezikom. Nakon tog ćete teksta Antuna Halonje znati da su data podatci, a big data široki podatci ili velika količina podataka. A isti nas autor poučava zašto su naši korisnici interneta i Facebooka kreativni u stvaranju žargonizama poput fejsbučiti. Svakom će novinaru biti korisno znati točno značenje medvjeđe usluge i labuđeg pjeva kako ih u svojim tekstovima, koji zbog dnevne protočnosti od svih funkcionalnih stilova najčešće sadrže fraze, ne bi pogrešno koristili. Kristian Lewis u rubrici Lektorske bilješke pojašnjava kako pisati skupinu –stn u izvedenicama od riječi stranog podrijetla (manifestni), ali uz zaključak da damo prednost hrvatskim riječima koje kazuju isto (jasna, očit, uočljiv…) Prvi broj zaokružuju tekstovi Marijane Horvat o jezikoslovcu Stjepanu Ivšiću te Barbare Štebih Golub o knigama o povijesti hrvatskog jezika.

Time je prvi broj Hrvatskog jezika postavio visoka očekivanja za koja ne sumnjamo da će biti ispunjena jer su i dosad, svima dostupnim telefonskim brojevima u Institutu za jezik i jezikoslovlje, često bili jedina uzdanica kad bismo zapeli u nekom jezičnom procijepu.