Riječju godine proglašen selfie, odnosno samoslika ili sebić

U svijetu se redovito održava nekoliko natječaja za riječ godine. Među poznatijima su oni engleskoga oksfordskog rječnika i Američkoga dijalektološkog društva. Ove je godine po izboru oksfordskoga rječnika riječju godine proglašena riječ selfie i time stekla pravo da bude uvrštena u internetsko izdanje toga rječnika. Njezino je značenje 'fotografija osobe koja ju je i snimila, u pravilu pametnim telefonom ili mrežnom kamerom, i koja je obično postavljena na stranicu društvene mreže'.

Prema izboru Američkoga dijalektološkog društva riječ 2013. godine u kategoriji najkorisnijih riječi riječ je because u novome položaju u rečenici (tradicijski je riječ because veznik koji uvodi uzročnu rečenicu ili prijedlog koji označuje uzrok), tj. kad prethodi imenici, pridjevu ili uskliku itd., tj. kad u odnosu na njegovu tradicijsku uporabu dolazi do ispadanja rečeničnih dijelova (I love you because beauty., I love you because beautiful., I love this cake because yum.) - prema www.visualthesaurus.com.

Ovdje ćemo reći ponešto o riječi selfie, koja se pojavila na društvenim mrežama i tamo je dobro potvrđena.

U ŽARGONU NEMA POGREŠKE

Za nas je najzanimljivija činjenica da je riječ selfie ušla u hrvatski jezik i da je gotovo svakodnevno susrećemo i čujemo, osobito nakon medijske popularnosti koju je stekla izborom za riječ godine i činjenicom da su je u svoje popise uvrstili neki od najvećih svjetskih rječnika. Ta nas riječ upozorava na činjenicu da su društvene mreže novo mjesto na kojemu se stvaraju riječi koje upravo zbog toga medija bivaju široko prihvaćenima. Pitanje koje se nama nameće jest treba li svaku takvu riječ nekritički prihvatiti u hrvatski jezik.

Na prvome mjestu treba jasno imati u vidu da svaka riječ ima svoje mjesto i svoju primjenu. Uporaba riječi selfie u žargonskome govoru, kakav je većim dijelom i jezik društvenih mreža, nije pogrešna jer u žargonu nema pogreške. O pogrešci se može govoriti samo u standardnome jeziku, i to ne proizvoljnom procjenom, nego samo kad je riječ o kršenju kojega pravila jezične norme. Drugim riječima i pojednostavnjeno: ako ispravljate prijatelja koji na svojoj stranici na Facebooku upotrebljava riječ selfie, nemojte to raditi jer on na tom mjestu nije ni pod kakvom obvezom služenja standardnim jezikom. S druge strane, ako vaš profesor odluči napisati znanstveni rad ili knjigu u kojoj mu zatreba taj naziv, svakako će biti mnogo bolje da upotrijebi hrvatsku riječ. Bolje je i ako je upotrijebi novinar u kojemu od obavijesnih žanrova publicističkoga stila.

Uredništvo časopisa Hrvatski jezik provelo je anketu o riječi selfie o kojoj sve pojedinosti možete pročitati u 2. broju koji izlazi iz tiska sredinom lipnja, u članku Pokloni mi svoj selfie. Velik su broj originalnih prijedloga dali studenti i profesori Veleučilišta Vern', a povjerenstvo iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prednost je dalo dvama zamjenama: sebić i samoslika. Ti su prijedlozi bili i najzastupljeniji.

Osim njih dobro je bila potvrđena i riječ osobnjača koja nije ušla u uži izbor (kao ni riječ sebičnjača) zbog toga što se nastavkom -ača ne prenosi u hrvatskome jeziku ona poruka koja se prenosi nastavkom –ie u australskome engleskom te se tim nastavkom ili pogrdno označuju ženske osobe (sebičnjača, glupača) ili se njime označuju predmeti (štihača).

Dobro potvrđen prijedlog bio je i autoportret, ali ta riječ nije izabrana jer je naziv u likovnoj umjetnosti, riječ fotoautoportret bila je preduga, predugi su bili i dvorječni izrazi autoportret fotografija, osobna fotografija i osobna slika, a pritom izraz autoportret fotografija ne zadovoljava ni pravila hrvatske sintakse, riječ fotografija bila je preopćenita, svi prijedlozi s osnovom slik isključeni su jer je bolje upotrijebiti jasniju osnovu slika, naziv samoslikanje označuje proces, a ne predmet, naziv samoslikavanje također označuje proces, a pritom je i tvorbeno loš, sebičnjak je riječ koja se upotrebljava u značenju 'sebičan čovjek' itd.

U UPORABI JOŠ OD 2002.

Stoga su najboljim hrvatskim riječima za englesku riječ selfie predložene riječi sebić, kao razgovorna, neformalnija zamjena i riječ samoslika kao standardnojezični naziv, a da je riječ o riječima koje i govornici hrvatskoga jezika osjećaju najprihvatljivijima iako nisu jezični stručnjaci, pokazuje i činjenica da su upravo ti prijedlozi bili i najpotvrđeniji.

Riječ selfie u uporabi je od 2002. godine. Tada je na australskome forumu prvi put upotrijebljena. U najširu uporabu ušla je 2012. godine kao riječ društvenih mreža. Prvo je završavala na y, a potom se počela upotrebljavati s nastavkom ie kojim se u australskome engleskom označuju hipokoristici, tj riječi kojima se izražava da je nešto simpatično, drago i zgodno (npr, barbie za barbecue).

Prijedlozi studenata Veleučilišta Vern' bili su: autofotografija, autoportret fotografija, autoportret, autoslika, digiportret, egoslik, fotoautoportret, jaslik, ja-slika, licić, osobna fotografija, osobna slika, osobnica, osobnjača, osobnjak, samnica, samnić, samo klik, samo slika, samoljubić, samoportret, samosličak, samoslik, samoslika, samoslikanje, samoslikavanje, samoslikić, samotret, seba, sebeljubić, sebeslik, sebič, sebičlika, sebičnost, sebičnjača, sebičnjak, sebić, sebićnica, sebifotkić, seboslik, segled, selbić, selfasnjača, selfić, solić, soloslika, svojfotkić, svojica, vlastoslik, zrcalka, zrcalnica.

Kad razmišljamo o stranim riječima, može nam se učiniti nepotrebnom uspostavljati hrvatske zamjene. Međutim, riječ uključuje i sve svoje oblike i sve svoje izvedenice. Ako bismo prihvatili riječ selfie, znamo li je napisati u genitivu (studentski su odgovori bili: selfiea, selfie-a, selfie-ja, selfieja i ne sklanja se, dakle, selfie – točno je selfieja) ili u množini? Znamo li kako u hrvatskome glasi množina riječi hashtag? Ako ipak upotrebljavamo strane riječi u tekstu pisanome standardnim jezikom, bilo bi dobro kurzivirati ih.