Brexit bi bio velik udarac za Britaniju i EU

Britanski je referendum sve bliže, a, prema posljednjim anketama, nacija je podijeljena te je konačni ishod referenduma u ovom trenutku potpuno neizvjestan.

Takva neizvjesnost već šteti britanskoj ekonomiji. Funta pada u odnosu prema ostalim svjetskim valutama, londonski burzovni indeks FTSE je oko 12 posto ispod svog vrhunca iz svibnja prošle godine, dok u poslovnom sektoru vlada dosta zabrinjavajuća atmosfera zbog poslovnih očekivanja za ovu i iduću godinu. Neizvjesnost u Britaniji već sada ozbiljno nagriza njihovu ekonomsku konkurentnost, u trenutku kada su realni pokazatelji gospodarstva prilično stabilni. Upravo to najbolje svjedoči o tome da su u ekonomiji najvažnija očekivanja.

Zašto mogućnost potencijalnog izlaska Britanije, ili bilo koje druge zemlje, iz Europske unije toliko utječe na gospodarstvo? Zašto se u poslovnom svijetu formiraju negativna očekivanja u osvit takvih mogućih događaja? Prije svega, zbog kratkoročna šoka koji stvara izlazak. Izlazak iz bescarinske unije podrazumijeva skuplji uvoz, ali i pad izvoza na dosad lako dostupna tržišta.

Prvi kratkoročni učinak je neizbježan pad trgovinske razmjene. Slično kao što i ulazak u EU ima nedvojben pozitivni učinak na trgovinsku razmjenu. Hrvatska je najbolji primjer. Učinak ulaska u EU 2013. osjetio se najviše na rastu izvoza. Rast BDP-a koji se Hrvatskoj dogodio u 2015. vođen je prije svega značajnim rastom izvoza. S druge strane jeftiniji uvoz također ima svojih prednosti, u pravilu može značiti veću potrošnju, još jednu kategoriju koja je povećala domaći ekonomski rast.

Izlazak iz takvog zajedničkog tržišta, na kojem su trgovinske prednosti očite, eksplicitno smanjuje blagostanje zemlje koja odluči izaći.

Osim ekonomskih posljedica, izlazak Britanije ili bilo kojega drugoga jednako moćnog gospodarstva zadao bi težak udarac objema stranama – i zemlji koja izlazi (izravno ekonomski) i samoj Uniji (tj. ideji ujedinjene Europe). U trenucima kada se EU suočava s najozbiljnijim problemima u svojoj 60-godišnjoj povijesti, izlazak bilo koje od članica bio bi udarac od kojega se Europa možda nikad ne bi oporavila.

No ne mora značiti da će se najgori scenarij i dogoditi. Niti glas za izlazak na referendumu ne mora značiti eksplicitni izlazak Britanije iz Unije. Neki britanski političari u sklopu Vote Leave kampanje ističu da bi glas za izlazak zapravo značio još bolju pregovaračku poziciju za Veliku Britaniju u odnosima s EU-om. Nešto poput norveškog scenarija.

U svakom slučaju, čak i da Europa uspješno prebrodi izlazak Britanije iz Unije, što je svakako moguće u srednjem roku, kratkoročne posljedice bit će problematične. Gotovo sigurno će doći do rasta radikalnih političkih opcija u brojnim državama širom Unije. Ekonomska kriza vratila je takve opcije na političku scenu, izvukla ih iz marginaliziranosti, a politička kriza mogla bi nekoj od njih dati vlast (ili sudjelovanje u vlasti). Tu bi tek počela katastrofa.

Što to znači za perspektivu Hrvatske u EU? Hrvatska je iznimno osjetljiva na događanja u Europi. Bilo kakav ekonomski šok u EU brzo se prelijeva i na nas (što smo dobro osjetili 2009.). Nova kriza u EU uništila bi krhki rast koji trenutačno ostvarujemo te nas ponovno gurnula u recesiju iz koje taman polako izlazimo. Daljnja radikalizacija političkog spektra u Europi otvorila bi prostor daljnjoj radikalizaciji i kod nas. Za Hrvatsku, stoga, novi šokovi iz Europe nikako nisu dobrodošli.

Vuk Vuković predavač je na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa.