Hrvatski znanstvenik primljen u prestižnu Američku akademiju znanosti i umjetnosti

Ivan Đikić, zaslužan za pronalazak bjelančevina važnih za razvoj tumora i bolesti živčanog sustava, službeno je primljen u Američku akademiju znanosti i umjetnosti. Jedan je od 200 pojedinaca čija su postignuća u akademskoj zajednici, umjetnosti, gospodarstvu i filantropiji prepoznata kao izvanredna. Podsjetimo, Đikića u svoje redove nije primila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Malen korak za čovječanstvo, ali velik za žene

Dvije astronautkinje, Christina Koch i Jessica Meir, 18. listopada 2019. prvi su put u povijesti sudjelovale u svemirskoj šetnji s isključivo ženskom posadom. Svemirska šetnja izraz je za misiju izvan letjelice, a zadatak im je bio zamijeniti neispravnu bateriju modula Međunarodne svemirske postaje u kojoj se pohranjuje električna energija sa solarnih panela. Od 1998. obavljeno je 200 svemirskih šetnji pa je jedan takav pothvat malen za čovječanstvo, ali velik za žene. Meir je na konferenciji za medije izjavila kako njihov rad ne bi bio moguć bez truda žena prije njih koje su ih svojim zauzimanjem dovele do točke na kojoj su danas. Dok je ovo Meir bio prvi izlazak, Koch je „šetala“ svemirom već četiri puta, a postat će i žena koja će srušiti rekord za najdulji boravak u svemiru.

Nove genske mutacije koje izazivaju shizofreniju otkrili Hrvati

Znanstvenici Boris Lenhard i Anja Barešić na tragu su otkrića genskih mutacija koje izazivaju poremećaje poput shizofrenije, neuropsihijatrijske bolesti koja pogađa jedan posto populacije, od koje je u Hrvatskoj oboljelo 20.000 ljudi. Njihovo je otkriće revolucionarno jer su ponudili novu interpretaciju genomskih regulacijskih blokova koji pogoduju razvoju bolesti, a koji se do sad nisu vezali sa shizofrenijom. Novootkriveni geni mogli bi biti uključeni i u mehanizmima nastajanja ostalih neurorazvojnih poremećaja iz spektra autizma te bipolarnog poremećaja.