Zagrebačke zgrade duhova

Renata Dojčinović

renchy25@hotmail.com

Recesija se u graditeljstvu proteže već godinama, a konačni izlaz iz nje se na domaćem tržištu još ne nazire. Glavni razlog toj situaciji je manjak investicija u javnom, ali i privatnom sektoru hrvatskog graditeljstva kao i u cijelom gospodarstvu. Zadaća države za osiguranjem poželjne poduzetničke atmosferu nije dobila prolaznu ocjenu pa privatni investitori nisu sigurni u povrat uloženih sredstava. Drugi nedostatak se ogleda u administrativnim zaprekama prilikom ishođenja radnih dozvola. Za uspješnu provedbu projekata je potreban sustav koji će pravilno funkcionirati, a stanje u našoj zemlji je ponešto drukčije od toga. U posljednjih pet godina zabilježeni su pad vrijednost radova i smanjenje ukupnog broja radnika za skoro polovinu. Dokaz da u gradu Zagrebu relativno blizu centra grada postoji nezavršen projekt, pokazuje primjer građevinske tvrtke Gramas-visokogradnja d.o.o. Na mjestu bivšeg proizvođača krznene modne konfekcije Krzno d.d., na Sveticama, prije četiri godine počela je izgradnja stambeno-poslovnog objekta koji se sastoji od manje, poslovne zgrade i od veće, stambene zgrade. Radovi su tekli po planu sve dok građevinska tvrtka nije ostala bez financija za nastavak radova.

''Razloga za prekid gradnje ima više, ali najvažniji je problem u vezi financiranja moje poslovne banke koja me je pratila u projektu. Zadnje tri i pol godine nastojim osigurati sredstva za nastavak, što u današnjim uvjetima poslovanja nije lako zbog teškog stanja na tržištu nekretnina. Očekujem da se uskoro to riješi i nastavi gradnja na objektima'', izjavio je Slaven Maslać, predstavnik tvrtke Gramas.

Nedovršeni projekt tvrtke Gramas je u stagnaciji skoro četiri godine. Drugi važan razlog za prekid gradnje se nalazi u tome što je zgrada građena protivno pravilima Zakona o gradnji. Naime, započeti i nedovršeni građevinski projekt je građen na nedozvoljenoj udaljenosti od drugih stambenih projekata koji se nalaze na susjednim stranama. Projekt se nalazi u Harambašićevoj ulici i u ulici Svetice. Na dijelu s Harambašićevom ulicom graniči s kućama, a s druge strane na kojoj ulazi u ulicu Svetice, graniči sa stambenom zgradom čiji su balkoni preblizu novoizgrađene zgrade. Pojedini stanari s ulaza broj 46 i iz ulice Dvorište, koja je slijepa ulica u Harambašićevoj ulici, su se žalili na stanje. Osim što je stambena zgrada građena preblizu zgradi na Sveticama, poslovna zgrada je izgrađena preblizu kućama u Harambašićevoj ulici. Udaljenost između nje i jedne od kuće iz ulice Dvorište je samo četiri metra.

'' Ne razumijem kako se jednoj građevinskoj tvrtci tako nešto moglo dogoditi, ali ova situacija je sramotna i nije nimalo pozitivna po mene. Otvorim prozor svoje spavaće sobe i imam pogled na zgradu koja je od mog prozora udaljena samo nekoliko metara'', izjavila je oštećena stanarka kuće iz ulice Dvorište.

Ne namjerava tužiti tvrtku jer smatra kako je to dugotrajan proces, a budući da je upoznata sa stanjem Gramasa, ne vidi skorije pozitivno rješenje. Izgleda da će se rješenje morati još pričekati, a do tada će projekt '' Harambašićeva'' ostati zgrada duhova.