ZAKLADE Privatne stipendije su rudnici zlata za izvrsne studente

Unatoč uvriježenu mišljenju da samo studenti slabijeg socioekonomskog statusa trebaju stipendiju, neke udruge i zaklade prepoznale su problem onih koji se itekako trude ostvariti vrhunske rezultate na fakultetima, pa su osnovale fondove za njihovo stipendiranje. Među studentima koji se prijavljuju za privatne stipendije je i Hrvoje Mlinarić. Ove je godine dobio jednu stipendiju zbog čega se osjeća povlaštenim. "Stipendija za mene znači kvalitetniji fokus na fakultetske obveze jer zbog nje ne moram misliti o tome opterećujem li kućni proračun svojih roditelja previše ili ne. A koliko ju je teško dobiti mogu procijeniti na temelju broja prijavljenih i dodijeljenih stipendija", kaže Mlinarić.

Nije na svakom fakultetu isto

Dora Klindžić još je jedna sretna dobitnica stipendije. "Dobivena sredstva omogućit će mi pokrivanje troškova boravka u Zagrebu tijekom ljetne prakse na Institutu Ruđer Bošković", kaže Klindžić i objašnjava da je stipendija koja iznosi 2500 kuna na mjesec pitanje prestiža jer studenti međusobno konkuriraju ne samo fakultetskim uspjehom nego i znanstvenim radovima. "U našem je sustavu velika stvar napisati rad tijekom studija, jer se u nas u Hrvatskoj, a posebno na Fizičkom odsjeku PMF-a, stavlja naglasak na klasično obrazovanje, a ne na samostalan rad. Zbog toga je fantastično što Zaklada prepoznaje i nagrađuje samostalne studentske znanstvene radove", ističe Klindžić.

Većina stipendija namijenjena je studentima slabijeg socioekonomskog statusa

Stipendije nekih privatnih zaklada, kao i dio sveučilišne stipendije, dodjeljuju se studentima prema uspjehu, što ih razlikuje od većine drugih stipendija koje se dodjeljuju na temelju slabijeg socioekonomskog statusa. "Malo je stipendija 'krojeno' za fakultete kao što je Fizika. Sveučilišna stipendija izvrsnosti nagrađuje samo deset posto najboljih studenata, što možda funkcionira na većim fakultetima, kao što je Filozofski fakultet ili Fakultet elektrotehnike i računarstva, gdje se za stipendiju prijavljuju deseci ili stotine studenata, dok je u nas deset posto najboljih samo tri osobe od 30 ljudi. Tako se ja, s prosjekom 4,9 na smjeru istraživačke fizike, ne mogu prijaviti za sveučilišnu stipendiju", objašnjava Klindžić. "To je jedna od rijetkih stipendija za koju znam da evaluira studente samo po uspjehu, a ne po imovinskom kriteriju, tako da će studenti čiji su obiteljski prihodi imalo viši od dogovorenog imovinskog cenzusa imati više sreće u traženju stipendija u privatnim zakladama nego kod države", zaključuje.

Nagrađuju izvrsnost

Među poznatijima privatnim stipendijama su stipendije Zaklade Adris, Zaklade Ivane Hodak, Zaklade FOHS dobrotvora hrvatskih studenata, Zaklade Kajo Dadić i Zaklade Zlatko Crnić. Sve one prepoznale su i potrebe studenata kojima su nužna dodatna novčana ulaganja da bi postigli uspjeh u području u kojem studiraju. Broj stipendija koje na godišnjoj razini pojedina zaklada dodjeljuje varira između 10 i 20, ali i to je dobro, ako uzmemo u obzir stanje u Hrvatskoj prije deset godina, kada ovakve stipendije gotovo nisu postojale. Novčani iznosi stipendija razlikuju se od zaklade do zaklade, a kreću se od 1000 do 2500 kuna na mjesec. Najviša stipendija u Hrvatskoj, velikim dijelom za studente lošijeg socioekonomskog stanja, državna je stipendija koju svake godine dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja za više od 5000 studenata. MZO osigurava i 4600 dodatnih socijalno-ekonomskih stipendija te, prvi put, najmanje 3000 STEM stipendija za studij u Hrvatskoj. Postoji i sveučilišna stipendija koja se dodjeljuje otprilike 500 studenata. Najviše stipendija je za izvrsnost, a dio dobiju studenti koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike, uspješni studenti sportaši i studenti slabijeg socioekonomskog statusa. Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodjeljuje stipendije u iznosu od 1000 kuna na mjesec, deset mjeseci u godini. Iz Zaklade kažu da im se na posljednjem natječaju "drastično smanjio broj prijava, ali zbog tehničkih problema jako je kasno raspisan natječaj za prošlu akademsku godinu, pa je to bio razlog. U nas broj prijava uvelike ovisi o kategorijama za koje raspisujemo, a znale su se mijenjati tijekom godina". Nadodaju da ukupno gledajući imaju isti broj prijava posljednjih nekoliko godina, ali se broj prijava smanjio u odnosu prema prve dvije godine kada se stipendija tek počela dodjeljivati.