NEPOPULARNA ZANIMANJA Posao osiguran, ali nitko neće u mesare, pekare i zidare

Koje zanimanje izabrati nakon osnovne škole? Mesar, zidar ili se odlučiti za gimnaziju? Većini je učenika lak odabir. Obrtnička zanimanja u Hrvatskoj ne cijene se dovoljno, a roditelji svoju djecu često guraju u gimnazije. Tako je u prošloj školskoj godini na području Zagreba zabilježeno najmanje učenika upisanih u obrtnička zanimanja. Upisanih je iz godine u godinu sve manje, a upisna politika samo odmaže.

Negativan trend

Ljuba Butković, profesorica u Srednjoj školi Vrbovec, primijetila je smanjivanje interesa za sve trogodišnje programe - za strojarstvo, prehranu i trgovinu.

Popis deficitarnih zanimanja

Na popisu deficitarnih zanimanja a školsku godinu 2017./2018. u Zagrebu su se našli i alatničari, armirači, automehatroničari, bravari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, podopolagači, staklari i slično. Popis od 22 zanimanja možete pronaći na službenoj stranici Grada Zagreba.

"Ove školske godine za zanimanje mesara upisali smo samo sedam učenika, što pokazuje velik pad interes u odnosu prema nekoliko prošlih godina", rekla nam je Butković. Iako bi se većina učenika vjerojatno uspjela zaposliti u Vrbovcu, poznatom po mesnoj industriji, učenici ne pokazuju zanimanje za to zanimanje. "Mesarski je posao težak, fizički zahtjevan te se obavlja u teškim uvjetima, na primjer, na niskoj temperaturi. Učenici i njihovi roditelji se slažu da su i plaće preniske", razloge nezainteresiranosti objasnila nam je Butković. Kako bi se zaustavio ovaj negativan trend i kako bi se obrtnička zanimanja održala na životu, Obrtnička komora Zagreb pokušava zainteresirati učenike promidžbenim materijalima, obilascima osnovnih škola, organizacijom promocija obrtničkih zanimanja na sajmovima. Glavno sredstvo poticanja učenika na upis nepopularnih zanimanja su stipendije. "Izabrala sam to zanimanje jer smo tijekom školovanja primali stipendije te nam je posao bio zajamčen prve tri godine nakon srednje škole", rekla nam je Martina Grđan koja radi u struci. U razredu te dvadesetsedmogodišnjakinje tad je bilo tridesetak učenika, peterostruko više nego ove godine. Martina se tome ne čudi jer da može ponovno birati, izabrala bi neko drugo zanimanje.

Stipendijom do upisa

"Ako ostanem na tom poslu, neću doživjeti ni mirovinu jer je posao psihički i fizički prenaporan", objašnjava nam ona. Zagreb od 2003. godine stipendira učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja, ali na natječaj se obično javi manje učenika od onog broja propisanog natječajem. Na već ionako nepopularna zanimanja nepovoljno utječe i zakon koji propisuje uvjete upisa u srednje škole. U jednom se razredu mogu obrazovati učenici triju srodnih zanimanja, ali u jednom razredu mora biti minimalno šest učenika istog zanimanja. Obrazovni se program ukida ako se u prethodne tri godine nije popunila minimalna kvota za upis. Kako potaknuti učenike da izaberu zanimanje koje je fizički zahtjevno i loše plaćeno? Unatoč tome što imaju zajamčen posao, on ne znači da će im olakšati život. Ako u budućnosti želimo imati kvalificirane autolakirere, mesare ili pekare, treba promijeniti upisnu politiku.