NEZAINTERESIRANI ZA EKOLOGIJU Samo pet posto mladih reciklira otpad!

Posljedica Noći Save ovog ožujka bila je puno dvorište smeća u Studentskom domu Stjepan Radić.

"Nered koji ostaje nakon većih događanja u samom naselju problem je, ali ga rješavamo angažiranjem djelatnika tijekom noći, ali i većom brojnosti osoblja u jutarnjim satima", kazao je Boženko Ćosić, upravitelj smještajnog dijela studentskog naselja Stjepan Radić. Doista, velika količina smeća koju su tulumarenjem prouzročili stanari naselja do devet sati ujutro idućeg dana bila je očišćena.

Zaposleni, umorni, ne da im se...

"Vjerujem da će već za Radićeve dane svijest studenata biti veća", optimistično je komentirao upravitelj. Jedna je stanarka doma na Savi komentirala kako bi "bilo zgodno da svaki paviljon ima svoj kontejner" jer mnogi studenti nemaju uvijek volje šetati na drugi kraj naselja kako bi razvrstali otpad.

Zagreb je najgori u Europi po recikliranju otpada

Studenti su općenito prezaposleni, umorni, a možda i nenaviknuti na recikliranje i čuvanje okoliša. Naime, prema anketi koju je među kolegama provela studentica druge godine novinarstva Nives Jekić, čak 32 posto studenata uopće ne reciklira niti su ikad reciklirali. Samo pet posto studenata reciklira sav otpad, što govori o nedostatku ekološke svijesti ostatka anketiranih.

Svojim odgovorima u spomenutoj anketi studenti su pokazali nebrigu za čuvanje okoliša. No čak i oni koji recikliraju i žele to činiti i dalje, nailaze na prepreke.

"Gospodarenje otpadom u Zagrebu je vrlo loše. Situacija se pogoršala kad se tjedni odvoz smeća smanjio s tri puta na dva", prokomentirala je studentica novinarstva Karla Vidović stanje u Zagrebu. U Zagrebu i okolici postoji oko 6000 spremnika smještenih na javnim površinama, devet reciklažnih dvorišta i pet zelenih otoka. Na reciklažna dvorišta i zelene otoke mogu se odložiti papir, karton, plastika, stare baterije, stari lijekovi i drugo. Studenti svoje znanje o ekologiji većinom ocjenjuju prosječnim, no ipak ne pretaču često to znanje u praksu.

Prolaze jedino boce

No nisu samo studenti nemarni za prirodu oko sebe, to je, čini se, navika koju dijele svi stanovnici Zagreba. Prošle je godine Europska komisija objavila izvješće o recikliranju i razvrstavanju otpada u 28 europskih metropola. Zagreb je zauzeo posljednje mjesto sa šokantnim podatkom da se u hrvatskom glavnom gradu reciklira samo jedan posto otpada. Ovako loša i sramotna pozicija glavnog grada, dok je, na primjer, Ljubljana na prvom mjestu, rezultat je dugogodišnjeg političkog ignoriranja problema gospodarenja otpadom.

"Dok svi svjetski gradovi primjenjuju blagodati obnovljivih izvora i recikiranja, Zagreb jedini uvijek ide korak u nazad", ističe studentica Karla. U Zagrebu je najučinkovitije recikliranje plastičnih boca za koje se prima naknada od 50 lipa po boci. Ono za što bi se trebao brinuti grad, kako se pokazalo, redovito ostaje samo dio predizbornih obećanja.