DRŽAVNI PRORAČUN Puške su Vladi važnije od znanja

I ako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ovogodišnjem rezanju proračunskog kolača dobilo veći dio nego prošle godine, visoko obrazovanje je ostalo zakinuto. Naime, rashodi za visoko obrazovanje općenito srezani su za 300.000 kuna, a sredstva za redovno djelovanje sveučilišta u Hrvatskoj smanjena su za 17 posto, koliki je rez Sveučilištu u Splitu, do čak 32 posto za koliko je zakinuto Sveučilište u Dubrovniku.

Zagrebačko sveučilište ostalo je bez 28 posto lanjskog proračuna. Iznos za redovnu djelatnost hrvatskih visokih škola i veleučilišta za čitavih je 50 posto niži. Osim sveučilišta, sredstva za znanstveno-sveučilišni kampus Borongaj također su srezana, i to za 750.000 kn ili deset posto.

Ispod EU-ova prosjeka

Jedino sveučilište koje je u plusu ove godine jest Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, koje je dobilo nešto više od milijun kuna državne potpore. Sandro Gašpar, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, nezadovoljan je sa smanjenjem ulaganja u visoko obrazovanje i znanost.

Za 1,3 posto srezani su troškovi za visoko obrazovanje, Sveučilištu u Zagrebu 28 posto manje novca

“Smatramo da nema adekvatnog razvoja društva i industrije bez adekvatnog ulaganja u znanost, istraživanja i nove tehnologije. Hrvatska je na samom začelju Europske unije po postotku BDP-a uloženog u znanost s manje od jedan posto. Smatramo da u ovom segmentu trebamo težiti europskom prosjeku, odnosno 1,30 posto”, tvrdi Gašpar.

Frenki Laušić, financijski stručnjak i novinar Slobodne Dalmacije, komentirao je preraspodjelu proračuna. Slaže se da bi Hrvatska trebala težiti europskom prosjeku prema ulaganju u obrazovanje, ali u tome vidi dodatne prepreke, i to na samim sveučilištima.

“Smatram da se trebaju prihvatiti zakonske izmjene kojima će se visoko obrazovanje i znanstveni sustav modernizirati. Bivše su vlade nekoliko puta predlagale takve zakone, ali je najveći otpor dolazio baš sa sveučilišta, pa stoga smatram da je to jedan od preduvjeta da se poveća izdvajanje za znanost i istraživanje”, tvrdi Laušić.

Sa Zborom se slaže i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji upozorava na činjenicu da je ovogodišnji pobjednik proračunske podjele - vojska. Na Ministarstvo obrane u cjelini država namjerava potrošiti oko 300 milijuna kuna više nego lani, a za oko 500 milijuna kuna povisuju se plaće djelatnika MORH-a.

“Hrvatska, prema međunarodnim usporedbama, ne stoji loše kada su u pitanju izdvajanja za vojsku, ali stoji iznimno loše kada su u pitanju izdvajanja za istraživanje i razvoj”, tvrdi Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata.

“Jedina smo tranzicijska zemlja koja je u posljednjih deset godina smanjila udio tih izdvajanja u BDP-u te smo od predvodnice pali na samo dno Europe. Ovaj proračun ne donosi promjenu s tim u vezi i pokazuje

da politika ne prepoznaje ključne razvojne elemente koji ovu zemlju mogu učiniti učinkovitijom i prosperitetnijom”, kaže Kroflin.

Izrazito rizično ponašanje

Više novca za stipendije

Pozitivno je što je dio novca namijenjen povećanju studentskih stipendija, naročito za studente slabijeg socioekonomskog statusa. Iz Zbora pozdravljaju tu odluku, ali upozoravaju na druge prepreke koje se trebaju prijeći da bi sustav bio sasvim učinkovit. “Smatramo da treba doći do značajnog povećanja izdvajanja i osiguravanja sredstava za trogodišnji ciklus stipendija kako bi se izbjeglo kašnjenje isplata”, kaže Sandro Gašpar.

Donošenje hrvatskog proračuna popraćeno je burnim reakcijama i polemikama sa svih strana. Dok aktualna vlada slavi povećanje prihoda svim sektorima upravljanja, zahvaljujući uzastopnom rastu BDP-a, mnogi joj prigovaraju da svoje brojke temelji na projekciji daljnjeg rasta od 3,2 posto - do kojeg može, ali i ne mora doći. Drugi veći prigovor je taj što, umjesto da ih smanji, država koristi razdoblje privremenog gospodarskog oporavka za daljnje povišenje svojih rashoda.

Upravo to glavni je prigovor ravnateljice Ekonomskog instituta Maruške Vizek u komentaru koji je napisala za T-portal. Ona smatra da je vrijeme gospodarskog rasta najbolje za fiskalnu konsolidaciju, odnosno obuzdavanje državnog deficita. Umjesto toga, primjećuje Vizek, Vlada se odlučila na daljnje povećavanje javnih rashoda, ohrabrena punjenjem proračunske blagajne. Ona to smatra izrazito rizičnim ponašanjem.

“Mi smo se time zapravo odlučili za takav proračun kao da sutra, i sve dobro i loše što nam ono nosi, više ne postoji”, kaže Vizek. Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott također smatra da je s rashodovne strane proračun zakazao, upozoravajući da će se rashodi u iduće tri godine nastaviti povećavati.

Zabrinutost i skepticizam

Ott također smatra riskantnim to što se rast proračunskih prihoda oslanja na domaću potrošnju, odnosno potrošnju kućanstava, s obzirom na to da je neizvjesno kako će porezna reforma na tu potrošnju utjecati.

“Oslanjanje na domaću potrošnju u već visoko zaduženoj državi nije baš najsretnije rješenje, a i pitanje je koliko će se poreznom reformom eventualno oslobođena sredstva uistinu preliti u potrošnju”, nadodaje Ott. Laušić se također slaže s većinom analitičara.

“Glavni je rizik za realiziranje ovogodišnjeg proračuna predviđeni gospodarski rast, na koji mogu negativno utjecati različiti međunarodni i geopolitički faktori, ali i strukturne slabosti domaćeg gospodarstva”, tvrdi Laušić.

Na MORH u cjelini država namjerava potrošiti oko 300 milijuna kuna više u odnosu prema prošloj godini

Nije nemoguće da sve prođe bez većih šokova, zaključuje, ali smatra da bi bilo primjerenije da je proračunu utemeljen na nešto konzervativnijem načelu. Iako hrvatski proračun na papiru izgleda obećavajuće i razumno, činjenica je da njegov uspjeh balansira na klimavim nogama gospodarskog rasta zbog čega izaziva zabrinutost i skepticizam mnogih koji ga proučavaju.

Državni proračun u kratkim crtama

Ovogodišnja proračunska blagajna uvećana je za pet milijardi kuna, to jest 4,4 posto i iznosi malo više od 121 milijardu kuna. Rashodi, s druge strane, iznosit će 128 milijardi kuna, odnosno za šest milijardi ili 5,5 posto više u odnosu prema prošloj godini. Kraj godine Vlada namjerava završiti s milijardom i pol kuna više u odnosu prema prošloj godini. Taj manjak namjerava nadoknaditi poreznom reformom zajedno s projiciranim gospodarskim rastom BDP-a od 3,2 posto i, posljedično time, brže napuniti državnu blagajnu. Novi proračun donosi nešto više mirovine i plaće, a za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja.

Za smještaj i prehranu izdvajanja nepromijenjena

Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo čak 11 posto, odnosno milijardu i pol kuna više nego lani, proračun za visoko obrazovanje smanjen je za 1,3 posto. Više novca odlazi na financiranje kurikularne reforme, povišenje stipendija, kao i ulaganja za obrazovanje i odgoj darovite djece i djece nacionalnih manjina. No tu je riječ i o izvajanju čak 13 milijuna kuna za izvršenje pravomoćnih sudskih presuda. Iz Ministarstva javljaju da su to sredstva namijenjena za namirenje potencijalnih ovrha ili eventualna zaključenja nagodbi u sporovima koji se vode protiv Ministarstva. Dio novca je dodijeljen razvoju informacijske infrastrukture visokog obrazovanja, a pozitivno je i to što je velik dio otišao na ulaganje u znanstvena istraživanja i projekte. Novac za smještaj i prehranu studentskih središta diljem Hrvatske uglavnom je ostalo nepromijenjen.

Nema više slučaja od 100 milijuna nepotrošenih kuna

Proračun za 2017. godinu i novac koji je izdvojen za obrazovanje komentirao je za Global i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić: “Obrazovanje je javno dobro strateške važnosti za razvoj društva i ključ za postizanje osobnoga i društvenoga razvoja te gospodarskoga rasta. To ova Vlada prepoznaje. Uspjeli smo znatno poboljšati izvršenje proračuna potkraj prošle godine u odnosu prema prethodnima. Prije je u prosjeku ostajalo nepotrošeno oko 100 milijuna kuna dok je 2016. godina završena s iznosom manjim od 20 milijuna. Predviđeni proračun za 2017. raste u iznosu od 1,57 milijardi kuna, odnosno 11,23 posto u odnosu prema prethodnoj godini. U to su uključeni i fondovi Europske unije i dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije u osnovnim i srednjim školama, kao što su materijalni rashodi, investicijsko održavanje i kapitalni izdaci. Najveći dio planiranoga rasta tiče se rashoda za zaposlene, oko 123 milijuna kuna, nacionalno sufinanciranje fondova Europske unije s oko 53 milijuna kuna te financiranje znanosti i visokoga obrazovanja, kao i daljnje aktivnosti na reformi kurikula.” (Kristina Balun)