Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je rezultate istraživanja "Izazovi u visokom obrazovanju za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i socijalne izolacije: iskustva i potrebe djelatnika visokih učilišta i studenata". U njemu su sudjelovali studenti te djelatnici hrvatskih visokih učilišta. U lipnju i srpnju podaci su se prikupljali online upitnikom koji je izučavao utjecaj novonastalih okolnosti na svakodnevno izvršavanje studentskih obaveza, piše na službenim
stranicama Agencije.
Zadovoljni svojim digitalnim sposobnostima
Ispitivala se kvaliteta izvedbe online nastave, ocjenjivanje, opterećenje studenata, podrška studentima, tehnološki uvjeti potrebni za studiranje te socijalno-psihološki aspekti u poučavanju.
Prema rezultatima, većina studenata pokazala je nezadovoljstvo organizacijom te onemogućenim pristupom knjižničkoj građi, dok su djelatnici visokih učilišta najčešće zadovoljni provedbom nastave u izvanrednim uvjetima. Velik broj studenata, 82 posto, pokazuje izrazito zadovoljstvo svojim digitalnim sposobnostima, no polovina ih smatra da je kvaliteta nastave na daljinu u prosjeku vrlo loša. S tim se slaže i dio djelatnika pri čemu je njih 54 posto iskustvo online poučavanja ocijenilo lošijim od onoga prije karantene.
Interakcija između studenata i nastavnika također se pokazala lošom, odnosno 42 posto studenata i 44 posto nastavnika tvrdi da virtualna interakcija nije bila najbolji način komunikacije. Studenti ističu da im neposredan kontakt s nastavnikom omogućuje bolje učenje i teorijskog, a pogotovo praktičnog dijela nastave.
Nastava na daljinu je za 56 posto studenata predstavljala puno veće opterećenje od nastave uživo, što je za neke rezultiralo manjkom motivacije, a javljali su se i osjećaji tjeskobe i depresije. S time se složilo i 44 posto djelatnika.
Postoji velik prostor za poboljšanje
Rezultati su predstavljeni u sklopu webinara na kojem su sudjelovale prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku, Sanja Žaja Vrbica, profesorice Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Bosnić i Ana Sović Kržić, prodekanica u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Maja Martinović, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Iris Jerković te Tea Dimnjašević, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci.
Zaključak webinara ukazao je na nezamjenjivost fizičkog oblika nastave te izravnog kontakta među studentima i djelatnicima u akademskoj zajednici, no potvrdio je i učinkovitost virtualne nastave, koja se u izvanrednim okolnostima pokazala dovoljno dobrim rješenjem za uspješno prenošenja znanja u okviru visokog obrazovanja.
Studenti i djelatnici iskazali su potrebu za stabilniju internetsku povezanost, računalnom opremom potrebnom za održavanje nastave te bolju dostupnost elektroničke literature. Traži se i bolja organizaciju online ispita te prevencija neetičnog ponašanja.
Profesori traže da se povećano nastavničko opterećenje dodatno vrednuje te da se izrade ujednačene upute za izvođenje online nastave. Smatraju da se treba osiguravati dodatna naobrazba nastavnika o online nastavi te da se preispitaju učinci koje postiže nastava na daljinu.
