AKADEMSKO PISANJE Plagirati nemoj, a pisati radove nauči sam!

AKADEMSKO PISANJE Plagirati nemoj, a pisati radove nauči sam!

'U ovakvom okruženju neki student ili studentica legitimno mogu reći: Profesore! U kakvom mi to licemjernom društvu živimo? Ako mogu oni plagirati, zašto ne bih mogao i ja?', kaže Nebojša Blanuša s Vojnih studija

Kako trebam citirati izvore? Kako postaviti hipotezu? Kako mi treba izgledati popis literature?

To su samo neka od pitanja s kojima se studenti često susreću pri pisanju akademskih radova. Kolegij koji se upravo bavi pravilima ispravnog pisanja akademskih radova, na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, većinom je zastupljen tek na diplomskom studiju ili se nudi kao izborni predmet, a ne kao obvezan. Akademska čestitost studenata nerijetko je dovedena u pitanje pri posezanju za plaćenim radovima, kao i zbog sveprisutnog plagiranja. Mogu li se ti problemi suzbiti boljom edukacijom studenata o akademskom pisanju putem obveznog kolegija?

Tek na diplomskom

Odlučili smo istražiti na kojim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu postoje kolegiji vezani uz pravila pisanja akademskih radova. Od 31 fakulteta, njih sedam ima takav obvezan predmet već na preddiplomskom studiju. To su: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Vojni studiji, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Fakultet političkih znanosti, Medicinski, Katoličko-bogoslovni te Filozofski fakultet. Borna Zgurić, nositelj kolegija Akademsko pisanje na Fakultetu političkih znanosti, smatra taj kolegij iznimno važnim.

Fakulteti u svojim programima mahom ignoriraju itekako važan kolegij

"Jedan od razloga zašto je taj kolegij pokrenut jest da bi se studenti 'od malih nogu' osvijestili da je nužno korektno navoditi izvore pri pisanju radova, a da je plagiranje magnum crimen", rekao je Zgurić.

Ipak, na većini fakulteta takav kolegij studenti mogu upisati tek na diplomskom ili još i kasnije, na doktorskom studiju. Na Arhitektonskom fakultetu pokrenut je kolegij Uvod u znanstveni rad na doktorskom studiju, a takav sličan postoji i kao izborni na diplomskom iako profesorica Ariana Štulhofer, priznaje da je interes studenata mali.

Svjesni potrebe za takvim predmetom i na nižim godinama, Šumarski i Agronomski fakulteti nastoje to promijeniti. No zbog već pretrpana nastavnog plana, kaže Jasminka Karoglan Kontić, prodekanica za nastavu na Agronomskom fakultetu, za ovaj kolegij teško pronalaze mjesto.

Jesu li upute dovoljne?

Na nekim fakultetima kolegij akademske pismenosti nudi se kao izborni ili u sklopu izvannastavnog programa. Na Ekonomskom fakultetu organiziraju se knjižnični tečajevi namijenjeni studentima koji im pomažu u pisanju akademskih radova, dok su na pravu takvu inicijativu pokrenuli sami studenti. Krešimir Perša, student Logopedije na ERF-u upisao je izborni kolegij Praktikum akademskih vještina već u prvom semestru.

"Važno je svoje radove napraviti kako treba, da se ne bi poslije doveli u neugodne situacije kakve su optužbe za plagiranje. Mislim da bi ovaj predmet trebao biti obvezan od prvog semestra preddiplomskog studija", kaže Perša.

Studentica nutricionizma na PBF-u Valentina Šarin misli da su upute za pisanje akademskih radova sasvim dovoljne.

"Mislim da se o tome nema što govoriti cijeli semestar, a pogotovo ne dva“, rekla je ona.

Od 31 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njih samo sedam ima obvezan predmet koji studente uči akademskoj pismenosti već na preddiplomskom studiju

Da nema potrebe za uvođenjem takvog obveznog predmeta misli i profesorica Štefica Mrvelj, prodekanica za nastavu na Prometnom fakultetu. Ona smatra da su dobre upute dovoljne da studenti sami nauče pravila pisanja, ali je problem što ih ne čitaju detaljno.

Stop plagiranju

Teško je, dakle, procijeniti koliko uvođenje obveznog predmeta na sve fakultete može osvijestiti studente o važnosti akademske kulture.

Nebojša Blanuša, nositelj kolegija Akademsko pisanje i metode istraživanja na Vojnim studijima, kaže da mu se to ponekad čini kao Sizifov posao, s obzirom na stanje u Hrvatskoj. Govori da to hoće li studenti plagirati ne ovisi samo o tom kolegiju koliko o mnogim drugim čimbenicima, poput političke moći, tj. ako ste ministar znanosti ili potpredsjednik Sabora.

"Dakako da njegujem kulturu nulte tolerancije plagiranja, ali u ovakvom okruženju neki student ili studentica legitimno mogu reći: Profesore! U kakvom mi to licemjernom društvu živimo? Ako mogu oni, zašto ne bih mogao i ja? I kakav ste vi to profesor ako se ne pobunite protiv takvog nakaznog sustava? Mogao bih tada u svoj obranu samo odgovoriti na posljednje pitanje da sam se pobunio podržavajući peticiju za smjenu ministra, ali na ostala bih se morao s njim potpuno složiti da je vrlo jasno što je trulo u državi Hrvatskoj", istaknuo je Blanuša.

Slično mišljenje dijeli i Zvonko Dragčević, profesor na TTF-u, koji kaže da problem plagiranja i nečasnih radnji u procesu pisanja i objavljivanja znanstvenih radova ovisi o moralnom integritetu svake osobe.

1 / 1