ULAZAK HRVATSKE U SCHENGEN Stvarna spremnost ostaje u sjeni političkih hvalospjeva

Europska je komisija dala potvrdno mišljenje o hrvatskom zahtjevu za ulazak u schengenski prostor. Stav je Komisije kako su ispunjeni svi tehnički kriteriji potrebni za pristupanje tom jedinstvenom području. Neovisno o dobivenom dopuštenju, prava procedura tek predstoji jer se konačna odluka prebacuje na Vijeće Europske unije u kojem će svaka od država članica morati posebno odobriti hrvatski zahtjev.

Slovenska blokada

Važna je to odluka za Hrvatsku, što je više puta istaknuo i premijer Andrej Plenković. "To je rezultat četverogodišnjeg napornog rada Hrvatske da ispuni kriterije iz različitih poglavlja Schengenskog sporazuma. U svakom od tih osam poglavlja pokazali smo zadovoljavajuću razinu spremnosti da postanemo dijelom navedenog područja", istaknuo je Plenković u intervjuu za emisiju Global Conversation na kanalu EuroNews. Ipak, iluzorno je očekivati kako će daljnji proces u Vijeću trajati kratko i da se Hrvatska barem u jednoj fazi neće naći "pred zidom". Na to upućuju i nimalo dvosmisleni signali koji već neko vrijeme dolaze iz Slovenije, a koji upućuju na to da će dostupnim mehanizmima blokirati ulazak Hrvatske u schengen s nakanom primoranja prihvaćanja presude Arbitražnog suda o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu.

Na mnogo su razina nužni daljnji značajni pomaci da bi se potpuno prilagodilo stanju i izazovima koji su ostali u sjeni takve političke retorike

"Dok Slovenija bude vezivala to pitanje uz otvorena bilateralna pitanja s Hrvatskom, nezahvalno je procjenjivati kada bi i zbog čega mogla popustiti. Nadam se da je moguće postići rješenje međudržavnim dijalogom. No Slovenija je najavila blokadu i vjerojatno će tako i postupiti. S hrvatske strane trebat će mnogo umješnosti, diplomatske vještine i aktivne međunarodne podrške da ih se uvjeri u promjenu odluke“, prokomentirao je saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović. FOTO: ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL Ne treba zanemariti ni kako su Bugarska i Rumunjska još 2011. dobile pozitivno mišljenje Komisije za priključivanje schengenskoj zoni, ali do danas nisu službeno postale njezinim dijelom jer nema konsenzusa svih država članica. Hrvatska bi prema nekim nepisanim, prešutno dogovorenim normama u EU, u schengen trebala ući nakon Rumunjske i Bugarske ili, u najboljem slučaju, u "paketu" s navedenim državama. Najvažnije će biti pridobiti slovenske vlasti, što premijeru Plenkoviću ne bi trebalo biti prezahtjevno. "Granični spor sa Slovenijom postoji već gotovo trideset godina te da je to presudan faktor za ulazak pojedine države u EU ili schengen, tada Slovenija ne bi bila članica nijedne od navedenih zajednica", napominje premijer.

Velik izazov

Bez obzira na takvu samouvjerenost, teško je očekivati bezbolan proces i gotovo je nemoguće zamisliti da bi Slovenija pitanja graničnog spora i ulaska Hrvatske u schengen gledala zasebno. Unatoč Komisijinu formalnom "da", ulazak u prostor bez unutrašnjih granica i prihvaćanje uloge čuvara vanjskih granica neizbježno je izazov za Hrvatsku. Na mnogo su razina nužni daljnji osjetni pomaci, da bi se potpuno prilagodilo stanju i izazovima koji su ostali u sjeni takve političke retorike i postizanja "zadovoljavajuće razine". Nezahvalno je predviđati kad će Hrvatska u schengen uistinu i ući, ali malo je izgledno da će se to dogoditi za predsjedanja Unijom 2020.