UDRUGE APELIRAJU Ne tjerajte migrante u Grčku!
Alma Pezerović, koja se svakodnevno susreće s azilantima u hotelu Porin, ističe da je prisilan povratak migrantima novo traumatično iskustvo
Nakon terorističkog napada na božićnom sajmu u Berlinu ponovno se više govori o migrantima.
“U Hrvatskoj je trenutačno u oba prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite između 600 i 700 ljudi i taj broj većinom stagnira”, ističe Alma Pezerović, iz Save the Children & Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Među njima, tvrdi Pezerović, sve je više obitelji koje su putem Dublinske uredbe, koja funkcionira na temelju otisaka prstiju, vraćeni u Hrvatsku kao zemlju odgovornu za njihovu zaštitu.
Njemačka, koja je krajnji cilj najvećem broju migranata, želi sve svoje snage usmjeriti na kontrolu migranata. Kancelarka Angela Merkel tako je najavila da se od 15. ožujka započinje s primjenom drugog dijela Dublinskog sporazuma što znači da će većinom ekonomski migranti biti deportirani u Grčku.
Foto: Alma Pezerović
Brojne organizacije za zaštitu prava izbjeglica protive se deportaciji i upozoravaju na užasavajuće slike stanja u izbjegličkim kampovima, posebno u zimskim uvjetima. Magda Sindičić iz inicijative “Are you Syrious?” poručuje da se zajedno s ostalim udrugama koje se bore za zaštitu prava izbjeglica protive deportacijama, posebno u Grčku, “jer je već preopterećena izbjeglicama i uvjeti smještaja su u velikom postotku ispod svake razine ljudskog dostojanstva”.
U Njemačkoj je 62 posto (oko 434.000) zahtjeva za azil riješeno pozitivno za tražitelje, uglavnom Sirijce i Afganistance. Premda se za vrijeme trajanja procesa azila nikoga ne može prisilno vratiti u domovinu, Alma Pezerović, koja se svakodnevno susreće s azilantima smještenim u hotelu Porin, ističe da je prisilan povratak migrantima još jedno traumatično iskustvo.
“Način na koji su ti ljudi vraćeni nazad ne teče uvijek profesionalno te narušava njihovo psihičko stanje jer su najčešće o povratku u Hrvatsku obaviješteni nekoliko sati prije povratka ili provedu nekoliko dana u pritvoru prije vraćanja Hrvatskoj”, upozorava Pezerović.
Deportaciju će koordinirati Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (FRONTEX), koja je već započela s formiranjem tima stručnjaka koji će identificirati migrante i pribaviti dokumente. Sve EU-ove države članice samostalne su donijeti odluke o prisilnu vraćanju migranata u Grčku, a tvrde da će sve nadgledati promatrači kako bi se osiguralo poštivanje svih prava migranata.
Osigurano školovanje, ali manjak pedijatara
Država je uz pomoć nevladinih organizacija omogućila da se 12 djece od rujna 2016. upiše u osnovnu školu, a sredinom siječnja krenulo ih je još 28. Prvoj grupi to nije bilo osigurano, ali za drugu će biti omogućena i pripremna nastava kako bi svladali hrvatski jezik, a radi se i na upisu djece u srednje škole. Alma Pezerović smatra da je to najvažnije pravo omogućeno djeci izbjeglicama te da “škola djeluje kao zaštitni faktor, odnosno pruža djeci osjećaj normalizacije u životu”, ali ističe da postoji propust u zdravstvenoj skrbi jer u prihvatilištima nedostaju pedijatri.