SJEDINJENE EUROPSKE DRŽAVE Koncept je utopija, ali jače povezivanje je nužda
Preduvjet za jaču Europsku uniju je još snažnija suradnja u sferama financija, ekonomije i sigurnosti
Otvorivši pregovore o novoj velikoj koaliciji sa strankom Angele Merkel, čelnik Socijaldemokratske stranke Njemačke i donedavni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozvao je na "stvaranje ustavnog sporazuma i uspostavu Sjedinjenih europskih država do 2025. godine".
Premda je još u sferi utopije, ta inicijativa otvara prostor za razmatranje opcija za budućnost Europske unije kao strukture koja je uspjela preživjeti nedavni nalet populizma i euroskepticizma i predstoji joj definirati planove za naredne godine.
Ekonomska suradnja
"Ako je 2017. bila godina testiranja novih scenarija o EU-ovoj budućnosti, očekujem da će 2018. biti godina otriježnjenja i vrlo konkretnih poteza koji će uvelike obilježiti buduće funkcioniranje Unije", navodi profesor Igor Vidačak, nositelj kolegija Politički sustav EU-a na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Vidačak objašnjava da će izlazak Velike Britanije zapravo stvoriti prigodu za redefiniranje zajedničkih europskih politika, te snažniju suradnju članica, pogotovo na poljima kao što su obrambena i sigurnosna politika. No ideja o federalizaciji kakvu zamišlja Schulz, koja bi podsjećala na sustav u SAD-u, ipak je teško izvediva, među ostalim i zbog toga što svijest o europskoj pripadnosti nije dovoljno prisutna među gradanima EU.
'Jačanjem bankovne unije banke bi bile podvrgnute čvršćoj kontroli, čime bi se smanjila mogućnost izbijanja nove velike krize', navodi doc. dr. sc. Kristijan Kotarski
Prema podacima Eurobarometra, koje navodi stručnjak za međunarodna ekonomska i politička pitanja doc. dr. sc. Kristijan Kotarski s FPZG-a, nakon izbijanja globalne ekonomske krize osjetno se povećao postotak onih koji sami sebe smatraju prije svega ili isključivo pripadnicima svojih nacionalnih država, a ne isključivo ili primarno europljanima. Kotarski navodi i da se mnoge članice jednostavno nisu spremne odreći svojih ekonomskih konkurentnih prednosti, koje su plod postojećih specifičnih poreznih modela i zakonodavstava u njihovim sustavima.
Ako se pak uzme u obzir da je federalizacija samo radikalna ideja europeizacije, jasno je da između sadašnjeg EU-a i te krajnosti postoji dovoljno prostora za dublju integraciju članica.
"Smatram da EU treba jačati bankovnu uniju i podvrgnuti banke čvršćoj kontroli kreditiranja čime bi se smanjila mogućnost širenja nove krize. Trebalo bi uvesti i osiguranje zajedničkih depozita, gdje bi banke uplaćivale novac u zajednički fond iz kojeg bi se sanirali krahovi banaka koji bi se dogodili negdje u eurozoni", navodi Kotarski koji smatra da EU treba podići stupanj zajedničke suradnje i u vanjskoj ekonomskoj politici, s obzirom na to da prkosno dugoročno soliranje nekih država u tom polju šteti EU kao ekonomskoj cjelini.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, ističe pak da se i bez radikalnih reformi, boljim iskorištavanjem EU-ova institucionalnog okvira mogu riješiti mnogi problemi.
EU-ove demokratske vrijednosti
"Načelo supsidijarnosti, koje prednost daje nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini odlučivanja, treba osnažiti, a Komisiji dati snažnu podršku za suočavanje s problemima koji se najučinkovitije mogu rješavati na europskoj razini" kaže Picula, te navodi kako bi više suradnje među članicama trebalo biti na području socijalnih prava i razmjeni sigurnosnih informacija, a treba povećati i zajedničke investicije u digitalni promet i energetsku infrastrukturu.
Ipak, s obzirom na to da su temelji na kojima EU počiva vladavina prava, načela solidarnosti, snošljivosti i zaštite ljudskih prava, prije pokretanja samih procesa za homogeniju Uniju, Bruxelles se mora "obračunati" s članicama koje se svojim politikama udaljavaju od tih načela, poput Poljske i Mađarske, gdje su prisutni elementi konzervativnog nacionalizma, represije medija i izrazite antiimigracijske politike.
"Te zemlje su prihvatile EU kao zajedničko tržište od 500 milijuna ljudi u kojem mogu realizirati svoje ekonomske ciljeve, ali ih očito treba podsjetiti da su kao članice obvezne prihvatiti i određen set pravila i vrijednosti. Ako se toga ne pridržavaju, moraju snositi odgovornost", utvrđuje Picula.