REGIJA Na rubu incidenta jer nema trajnog odnosa suradnje

Nakon pogoršanja odnosa između Hrvatske i Srbije zbog zatvaranja granice 2015. godine, međusobni se odnosi tih država pogoršavaju u intervalima. Isto tako, u kontekstu dana Republike Srpske i neustavnosti referenduma vezanog uz to, niti odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije nisu najbolji. Upravo zato su zanimljiva nova previranja unutar i između tih triju zemalja, poput izjava o uvođenju vojnog roka na relaciji Hrvatske i Srbije, potenciranja etničkog hrvatskog diskursa koje provodi Hrvatska u BiH i zajedničke nezavidne ekonomske situacije, bez obzira na izlazak iz gospodarske krize.

Zagreb i Beograd za vojni rok

U vezi s ponovnim uvođenjem vojnog roka, koje je u obje države imalo snažan odgovor stanovništva, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, Anita Mitić tvrdi da je riječ i o predizbornom diskursu (predsjednički izbori u Srbiji održavaju se 2. travnja), ali i o potencijalnom ozbiljnom međudržavnom problemu, poput zatvaranja granica prije manje od dvije godine. Na tragu toga dodaje kako odnosi dviju država neizbježno ovise o njihovom vodstvu jer nije uspostavljen nikakav trajan odnos regionalne suradnje koji može postavljati primjer ostalima. Mitić tvrdi i kako ulazak Hrvatske u EU nije iskorišten kao instrument ubrzanja ulaska ostalih zemalja u Uniju, što je trebao biti nego su odnosi postali još gori. Zoltan Kabok, novinar i reporter HRT-a, smatra pak da su se okolnosti u susjedstvu promijenile od Sporazuma o kontroli oružja potpisanog 1996. godine između Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore – Hrvatska je ušla u NATO i postala članicom EU, a prostor tzv. zapadnog Balkana postao je ponovno zapaljiv uz brojne utjecaje sa strane, ističe Kabok.

Za BiH ključno ne miješati se

Što se tiče susjedne BiH i njezinih odnosa s Hrvatskom, Kabok ističe važnost toga da je Hrvatska supotpisnica i jamac provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma za koji smatra da je zaustavio rat, ali nije uspostavio pravedan mir. "Izlaz iz začarana kruga loših odnosa u BiH i između Hrvatske i BiH su ustavne promjene koje su ključ opstanka BiH, ali i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda", ističe Kabok. U vezi s teritorijalnim preustrojem, o kojem se stalno govori, Kabok smatra da je potreban i da se o njemu moraju dogovoriti političari u BiH, jer je to unutarnje pitanje u koje se nitko ne smije miješati, ali bez kojeg nema dugoročno održive države, a još manje uspješne na europskom putu.

'Izlaz iz začarana kruga loših odnosa u BiH i između Hrvatske i BiH ustavne su promjene koje su ključ opstanka BiH, ali i ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda', ističe Zoltan Kabok, novinar i reporter HRT-a

Nerzuk Ćurak, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, tvrdi da Hrvatska nema nikakvu politiku prema BiH još od pokojnog Ivice Račana. Smatra da je takva strateška greška dovela i do toga da Hrvatska svoj državni stav prema BiH formira prema stavu hrvatskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ćurak smatra da je zadnji tren da Hrvatska čuje i druge glasove u BiH koji imaju drukčije viđenje rješavanja političko-pravnog statusa zemlje. Smatra i da je pod pritiskom medijskog spina prihvaćena priča o neravnopravnosti Hrvata, te dodaje da su svi narodi u BiH, ovisno o geografskom području, neravnopravni.

Jedinstvena BiH

Nakon pokretanja revizije presude od BiH prema Srbiji, koja je odbijena, ponovno je moguće govoriti i o pogoršanju odnosa tih dviju država, a posebice u kontekstu predizborne kampanje, kao i posjeta Tomislava Nikolića Republici Srpskoj, u kontekstu Dodikova inzistiranja na referendumu RS. "Bez obzira na to kakve boje dobiva srpska politika prema BiH i kako god to izgledalo, to su priče za za malu djecu dokle god se Srbija ne suoči s vlastitom ulogom u ratu '90-ih", smatra profesor Ćurak. Na tom tragu Anita Mitić ističe zabrinjavajuću prisutnost mnogih predstavnika vladajuće strukture Srbije i onih koji se predstavljaju kao demokratska opozicija na obilježavanju Dana Republike Srpske. "Riječ je o vrlo pogrešnoj odluci koja se šalje cjelovitoj BiH", kaže Mitić. Dodaje kako se ništa od postojećih problema neće riješiti dok Srbija ne počne gledati na BiH u cijelosti, a pogotovo u kontekstu suočavanja s prošlošću i priznavanja odgovornosti za počinjene zločine i genocid.