MIGRANTSKI VAL Stav stranaka prema migrantima odlučuje izbore diljem EU-a

Tri godine nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel milijunima ljudi otvorila vrata Europe, priče o potencijalu novog migrantskog vala opet su u medijima. Međutim, mnogo se promijenilo od 2015.: Europljani su mnogo skeptičniji u vezi s imigracijom, manji incidenti nisu zaobišli ni Hrvatsku, a diljem Starog kontinenta stranke desnice privukle su glasače zagovaranjem protuimigracijske politike. Migracije postaju jedno od najvažnijih političkih pitanja u Europi.

Trijumf populizma u Italiji

Iako nisu uspjele doći na čela mnogih europskih država, desne stranke u zemljama poput Njemačke i Švedske čine važan dio oporbe. U Francuskoj je na lanjskim predsjedničkim izborima trećinu glasova osvojila Marine Le Pen, kandidatkinja radikalne Nacionalne fronte. Velik uspjeh zabilježila je među mladim glasačima, zbog čega joj mnogi predviđaju veći uspjeh na izborima koji će se održati 2022.

Tema migracije u posljednje vrijeme posebno je važna u Italiji, u kojoj još, unatoč mnoštvu imigranata koji su iskrcani na njenim obalama, nije došlo do većeg terorističkog incidenta poput onih u Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Njemačkoj.

Problem migranata postao je jedno od najvažnijih političkih pitanja u Europi

"U Italiji nema mnogo imigranata druge generacije koji su radikalizirani ili bi mogli biti radikalizirani", objašnjava Francesca Galli, docentica na Sveučilištu u Maastrichtu, čija se istraživanja temelje na prevenciji terorističkih aktivnosti. Međutim, i u Italiji je posebno vidljiva politička promjena. Nakon nedavnih parlamentarnih izbora vladu je oformio protusistemski pokret Pet zvjezdica i desno orijentirana stranka Liga. Matteo Salvini, novoimenovani ministar unutarnjih poslova, dva dana nakon vladine prisege rekao je da je "u Italiji priča za izbjeglice završena" i dodao da se "Italija ne može pretvoriti u izbjeglički kamp".

Talijanske primjedbe uvažio je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se tijekom predizborne kampanje predstavljao kao kandidat političkog centra.

"Aktualni europski odgovor nije primjeren i europska solidarnost, posebno prema Italiji, nije se iskazala", rekao je.

Sve to dovodi nas do pitanja položaja Hrvatske. Iako je bila dio migrantske rute 2015. i dio je migrantskih ruta danas, u Hrvatskoj je od 2004. međunarodna zaštita odobrena za oko 560 ljudi, a oko 300 tražitelja azila trenutačno živi u prihvatilištima u Kutini i Zagrebu. Ipak, nedavna kretanja migranata nisu obilježili brojevi, nego dva incidenta: policijska pucnjava na kombi u kojemu je bilo 29 imigranata, nakon što se vozač odbio zaustaviti, te tragična smrt šestogodišnje djevojčice nakon naleta vlaka na granici Srbije i Hrvatske.

Problem krijumčara

"Do kada će nam 'zaštita' granica biti važnija od života djece? Jesu li djeca zaista takva prijetnja nacionalnoj sigurnosti da smo brzi na okidaču?" upozorio je nakon pucnjave Centar za mirovne studije. Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious? rekla je da se "izbjeglicama pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj sustavno uskraćuje do te mjere da izbjeglice misle da sustav azila u Hrvatskoj više ne postoji."

Na incidente se osvrnuo i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović: "Nećemo dopustiti ilegalne migracije. Pristupamo humano, ali ne prema onima koji krijumčare ljude i nastoje zaraditi na njihovoj nesreći." Masovna imigracija pokazala se kao jedan od ključnih problema s kojima se Europa morati nositi. Izbori će se dobivati i gubiti ovisno o odgovorima koje političke stranke ponude na pitanje imigranata.