BREXIT IM SE OBIJA O GLAVU? Ne mogu dizati granicu u Irskoj pa sad djelomično 'gube' teritorij
Kriza zbog irske granice pokazala je da u konzervativnoj stranci postoje struje nesklone Brexitu, navodi Zoran Kurelić s FPZG-a
Britanska vlada morala je početkom prosinca odgoditi završetak prve faza pregovora o Brexitu nakon što joj je sjevernoirska Stranka demokratskih unionista (DUP) u posljednji trenutak povukla potporu zbog nesuglasica o granici između Sjeverne Irske i Republike Irske. Razrješenje tog pitanja, ali i drugih u ovoj fazi pregovora, pokazalo je da je britanska vlada spremna na određene kompromise.
Naime, zbog napuštanja carinske unije i jedinstvenog EU-ova tržišta, na irskom bi otoku bilo potrebno ponovno podići fizičku granicu koja je uklonjena 1998. godine, čime je okončan dugogodišnji sukob. Kako bi se spriječilo buđenje tenzija, neki su političari predložili primjenu "regulatornog poravnanja", načela prema kojem bi se Sjeverna Irska nastavila pridržavati određenih pravila trgovanja u EU.
"To bi značilo da se granica ne bi gradila na irskom otoku nego između pomorskih luka i Velike Britanije, čime bi se Sjeverna Irska odvojila od Britanije, a ne izašla iz Unije", kaže prof. dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, stručnjak za europska pitanja.
Nakon tjedna obilježenog intenzivnim pregovorima, postignut je načelni dogovor kojim je odlučeno da fizičke granice na irskom otoku neće biti
Ideja o "poravnanju" Sjeverne Irske ubrzo se proširila diljem Velike Britanije, te su londonski gradonačelnik Sadiq Khan i prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon predložili da London i Škotska, područja na kojima je većina stanovnika glasala za ostanak u EU, nastave biti dijelom carinske unije i jedinstvenog tržišta. Nakon intenzivnih pregovora, postignut je načelni dogovor kojim je odlučeno da fizičke granice na irskom otoku neće biti. Ako EU i Velika Britanija pregovorima koji slijede ne postignu dogovor koji taj uvjet zadovoljava, Britanija će ostati u "poravnanju" s nekim pravilima carinske unije i jedinstvenog tržišta.
Osim toga, dogovoreno je i da će EU-ovim građanima biti dopušteno da nastave živjeti u Britaniji ako su tamo došli prije konačnog izlaska. Odlučeno je i da će Uniji biti isplaćena odšteta od oko 40 milijardi eura.
Kriza koja je zbog granice nastala, smatra profesor Kurelić, otkrila je da u konzervativnoj stranci postoje zastupnici koji nisu skloni Brexitu, dok su ondje i ljudi ideološki bliski zagovarateljima Brexita.
Sljedeća faza pregovora, koja će se ticati trgovinskih odnosa nakon Brexita, trebala bi uskoro početi. Tijekom te faze, smatra Kurelić, EU neće pregovarati jednoglasno, nego će svaka država zastupati vlastite interese. Bit će to odmak od dosadašnje taktike, prema kojoj "su sve članice stajale na istoj strani".