PIRATIZACIJA GLAZBE Dok nema kazni a ima besparice, živio Torrent!
Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi?
Sjeća li se još netko reklame protiv ilegalnog skidanja filmova? Ne biste ukrali nekome televizor. Ne biste ušli u prodavaonicu i odnijeli nešto bez plaćanja. Stoga, zašto se postavlja sadržaj na internet koji tamo ne bi smio biti i, još bolje pitanje, zašto ga mi preuzimamo za sebe?
Nešto češći primjer od filmova bila bi glazba. Osim slušanja preko omiljenog nam YouTubea, mnogi korisnici zloupotrebljavaju ovu platformu. Mnoge stranice generiraju čisti mp3 file na osnovi linka s YouTubea. A i mnogi studenti upravo tako dolaze do omiljenih pjesama.
Jana Gašparić studentica je povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otprilike dvaput na mjesec "skida" glazbu na svoj mobitel.
Najprije pjesma pa album
"Ako mi se sviđa samo jedna pjesma, 'skinut' ću tu pjesmu preko neke YouTube converter stranice, a ako mi se svidi cijeli album, idem na The Pirate Bay", priznaje Jana. Dodaje da, ako joj se nakon nekoliko mjeseci stvarno svidi bend, onda se ipak odlučuje za kupnju albuma.
Osim u fizičkom obliku (CD ili vinil) danas se albumi, a nekada i pojedinačne pjesme, jednostavno mogu kupiti digitalno. Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi?
"Velik dio strane glazbe koju slušam, npr. japansku glazbu, teško je ili nemoguće nabaviti u nas, ili bih morala plaćati još dodatne troškove poput poštarine i carine za CD. Stoga mi preostaje piratstvo kao opcija", žali se Luna Sardelić, studentica sociologije i informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako je svjesna da piratiziranje glazbe nije u redu prema autoru i dalje redovno preuzima glazbu i dijeli je među prijateljima.
Foto: Matej Čelar
"Tako danas slušamo glazbu i gledamo filmove", priznaje glazbenik Ivan Škrabe koji je nedavno snimio album. Svira gitaru i pjeva te nastupa na koncertima od kojih, kaže, uspije i nešto zaraditi. U cijenu ulaznice za jedan koncert ne ulazi samo cijena autorskog djela. Kupnjom ulaznice plaćate vrijeme, prostor, struju, instrumente, svjetlo, mikrofone, dodatne efekte i još mnogo toga. Frustraciju zbog toga osjeća i Luka Čapeta koji se bavi improviziranom glazbom.
"Sad bih mogao reći da idite na koncerte, što je opet teško očekivati jer užasno je teško danas napraviti koncert", objašnjava Luka. Iako slušatelji i obožavatelji možda vole neki bend, mnogima financijsko stanje onemogućava takvu potporu izvođačima koje prate. Sven Orlić Babić, student informacijskih znanosti, u posljednje vrijeme manje "skida" glazbu.
Streaming servisi
"Glazbu jesam 'skidao', ali rijetko. Zato što ili nisam imao novca da kupim CD ili je mi je to bila jedina dobra pjesma od autora pa mi je bilo glupo kupiti CD za jednu pjesmu", objašnjava Sven. No u posljednje je vrijeme prešao na Deezer, streaming servis koji omogućuje slušanje glazbe preko interneta. Iako su u prošloj godini takvi servisi postali popularni, pozivajući se upravo na zaštitu autorskih prava, Luka ne dijeli to mišljenje.
"Nije piratizacija nešto što nas okružuje stalno u svim aspektima života. Kako se razvio internet, on je samo pojačao piratizaciju, a ona je uvijek postojala. S druge je strane prava piratizacija došla kad su se pojavili streaming servisi. Koji besplatno ili uz neku naplatu zapravo zarađuju za sebe, a ne za glazbenika", smatra Luka.
The Pirate Bay
Osim "skidanja" pojedinačnih pjesama preko interneta, preko nekih stranica mogu se skinuti albumi, pa i čitave diskografije pojedinih izvođača. Jedna od najpoznatijih stranica za "torrentanje" je The Pirate Bay. Pokrenuta je prije gotovo 15 godina, a 1. veljače 2012. godine osnivači su osuđeni na kazne od četiri do deset mjeseci zatvora, zbog asistiranja u povredi autorskih prava. No TPB ni tada nije ugašen, nego je samo migrirao na druge domene. Danas postoji više od 20 takozvanih pirate proxy ili mirror stranica koje omogućuju i onim korisnicima koja je IP adresa blokirana da i dalje pristupe TPB-u.
Hrvati među najaktivnijim europskim piratima
Hrvatska je četvrta zemlja u Europi po stopi online piratstva. Unatoč tome, u Hrvatskoj ne postoje konkretni zakoni koji se tiču ilegalnog skidanja sadržaja s interneta. "Znam da je to zakonom kažnjivo djelo, ali isto tako znam da, barem u Hrvatskoj, nitko ne pazi na to", priznaje studentica Luna. Ona povremeno i podijeli tu glazbu među svojim prijateljima. Svi koji "skidaju" ilegalne sadržaje primijećeni su, ali dok se ne bave masnovnom distribucijom, neće zapeti za oko vlastima. Kazne za piratstvo najviše su u Francuskoj gdje sežu i do 1500 eura.