ZABRANA PLASTIČNIH VREĆICA Oporba: HDZ-u je važniji inat od očuvanja hrvatske prirode

Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice odbacio je u Saboru prijedlog kojim se propisuje zabrana korištenja plastičnih vrećica i plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, dok su oporbeni klubovi zastupnika podržali prijedlog. Čini se da je stranka koja se voli dičiti domoljubljem i pozivati se na ljepote Lijepe Naše zaboravila da dno našeg Jadranskog mora ima jednu od najviših zastupljenosti plastičnog otpada u Europi. Zašto je HDZ-ova vlada prošle godine najavljivala potpunu zabranu određenih jednokratnih plastičnih proizvoda, a sada odbijaju prijedlog kojim se propisuje njihova zabrana?

Politička prepucavanja

Global je više puta kontaktirao HDZ i pokušao dobiti odgovor, ali bezuspješno. Anka Mrak Taritaš, predsjednica oporbenog GLASA i članica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode smatra da je klub zastupnika HDZ-a glasao protiv prijedloga jer ga je predložila oporba što je "nažalost, pravilo u Saboru", ali smatra da je najveći problem što Vlada ništa ne čini s tim u vezi. Predsjednik Zelenih, Nenad Matić, tvrdi da aktualna HDZ-ova Vlada ne mari za ekološka pitanja te da su prethodna najavljivanja zabrane jednokratnih plastičnih proizvoda samo "prazna obećanja i dio političkog prepucavanja". Ne iznenađuju ga potezi HDZ-a "jer se takvo ponašanje vidi kod HDZ-ova ministra okoliša i zaštite Tomislava Ćorića. Ministar ima sve alate da zabrani jednokratne plastične proizvode."

Bez konkretnih ozbiljnih zakonskih mjera neće biti ni rezultata i toga trebaju biti svjesni svi koji donose i izglasavaju zakonske prijedloge. Važno je na prvo mjesto staviti opći interes ispred profita, napominju iz Prijatelja životinja

Predsjednik ORAH-a Zorislav Antun Petrović smatra da je velika šteta što zakon nije prihvaćen, a kao razlog za to navodi da je "očigledno pritisak lobija na HDZ bio jači od njihove, ionako krhke, svijesti o potrebi zaštite okoliša". Isto mišljenje dijeli i Ana-Marija Mileusnić, članica Zelene akcije, i nadodaje da je "naplata plastičnih vrećica samo blaža verzija zakona koju je Sabor mogao izglasati, a sad kad napokon trebaju uvesti rigorozniju mjeru - zabranu, to ne čine." Početkom 2020. svi veliki trgovački lanci počeli su naplaćivati plastične vrećice, iako to mnogi čine već dulje. Pojedine su prodavaonice čak potpuno prestale prodavati plastične, a umjesto njih uvele papirnate ili platnene vrećice, što je inače svakodnevica u nekim zapadnijim zemljama. No ta promjena nije vidljiva u manjim prodavaonicama i na tržnicama koje i dalje nekontrolirano besplatno daju kupcima plastične vrećice.

Naplata je (ne)dovoljna

Iz udruge Prijatelji životinja, koja se zauzima za potpunu zabranu svih jednokratnih plastičnih proizvoda, upozoravaju da su zbog besplatnog dijeljenja plastičnih vrećica potrošači izgubili svijest o njihovoj stvarnoj cijeni koju naposljetku plaća okoliš. "Otkako je donesena odluka o obveznoj naplati plastičnih vrećica, mnogi sada uzimaju upravo vrlo lagane jednokratne vrećice za voće i povrće koje su još besplatne, a još više štete životinjama", kažu iz udruge. Njemačka je već u studenome 2019. zabranila prodaju jednokratnih plastičnih proizvoda. Uz Njemačku na popisu su i susjedna nam Italija te Francuska i Nizozemska. Dok su Portugal, Norveška, Poljska, Grčka i Velika Britanija uvele porez na plastične vrećice. "Obveza naplaćivanja plastičnih vrećica dobar je korak naprijed, međutim nedovoljan, posebno s obzirom na to koliko su u tom smislu napredovale druge europske zemlje. Nema nikakvog razloga da se plastične vrećice potpuno ne zabrane", objašnjava Mrak Taritaš.

Moguće je da nas EU kazni

"Bez konkretnih ozbiljnih zakonskih mjera neće biti ni rezultata i toga trebaju biti svjesni svi koji donose i izglasavaju zakonske prijedloge. Važno je na prvo mjesto staviti opći interes ispred profita", napominju iz Prijatelja životinja. Hrvatska mora do 2021. potpuno ukinuti proizvodnju određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a do 2029. smanjiti za 90 posto proizvodnju i korištenje većine ostalih plastičnih proizvoda. Uz to važno je istaknuti da Europska unija nudi milijarde iz svojih fondova državama članicama za provedbu tzv. zelene politike.

Obveza naplaćivanja plastičnih vrećica dobar je korak naprijed, međutim nedovoljan, posebno s obzirom na to koliko su u tom smislu napredovale druge europske zemlje. Nema nikakvog razloga da se plastične vrećice potpuno ne zabrane, objašnjava Mrak Taritaš

"Ako Hrvatska ne uvede direktivu u roku, EU može pokrenuti službeni postupak. Na kraju to može završiti postupkom pred sudom Europske unije i novčanom kaznom", objašnjava Mrak Taritaš. "Hrvatska tek sada prihvaća Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama koju je Europska unija donijela još 2013. te je jedna od tri članice koja još nema tu strategiju uvedenu na nacionalnoj razini", dodaje.

Udruga Prijatelji životinja smatra da je zabrinjavajuće koliko je Hrvatska u zaostatku za ostalim europskim državama što se tiče ekoloških pitanja. Dodaju da "zaista nema logike da na naš okoliš, naše rijeke, jezera, nacionalne parkove i more više misli Europska unija nego mi sami te umjesto da postrožimo zakonske odredbe, razmišljamo kako ćemo prihvatiti minimalnu razinu koju nam je odredio EU".

Koliko su plastične vrećice zaista štetne?

Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija. Plastične vrećice pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i onečišćuju plaže. Desetljećima se raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u mikroplastiku koja truje ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Zabrinjava da toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Plastične vrećice opasne su za životinje jer ih zamjenjuju za hranu ili se upetljavaju u njih, vjetar ih nosi po šumama, nacionalnim parkovima, jezerima i morima.

U morima će biti više plastike nego riba

Plastika čini više od 80 posto otpada u moru, što je velik globalni ekološki problem. Svake godine proizvede se više od 300 milijuna tona plastike, a osam milijuna tona završi u oceanima. "Važno je da se educiramo o tome i zato što UN-ov program za okoliš tvrdi da 30 posto sve ribe u sebi ima plastiku, a do 2050. u oceanima bi moglo biti više plastike nego ribe", upozorava udruga Prijatelji životinja.

Studenti: Potrebna je edukacija, ali i jefinija alternativa

Studentica novinarstva Nina Matjašec smatra da do zabrane svih jednokratnih plastičnih proizvoda treba doći, ali postupno te se trebaju osigurati zamjene plastičnim proizvodima po pristupačnim cijenama jer "svi znamo u kakvom vremenu živimo, svaka kuna je važna".

Uz to dodaje da bi vladajući najprije trebali osigurati program edukacije za građane kako bi građani postali svjesni da "kada kupuju vodu, zapravo ne plaćaju vodu, nego proizvodnju plastičnih boca". "Ako vladajući ne podržavaju ukidanje jednokratnih plastičnih proizvoda, kakav su onda primjer građanima", kaže Ivona Lovrić, studentica arhitekture. Dodatno objašnjava da državnici moraju omogućiti građanima uvjete u kojima ne bi trebali posezati za jednokratnim plastičnim proizvodima.

"Kada bi se potpuno zabranila jednokratna plastika, ljudi bi se navikli na promjenu i ne bi imali potrebu koristiti jednokratne plastične proizvode".

"Odbijanje prijedloga zabrane jednokratnih plastičnih proizvoda sramota je. Žalosno je tvrditi da je naša država europski orijentirana, kada glavni lideri konstantno koče njezin razvoj", ističe studentica Tara Dorotić koja smatra da je ovo samo još jedan u nizu razočaravajućih postupaka vladajućih. "I onda se pitaju zašto mladi masovno napuštaju Lijepu Našu", kaže Tara.