TELEFONSKE GOVORNICE Nove funkcije: od punjača i Wi-Fi Spota do uputa za turiste

Uz razvoj tehnologije i sveprisutno korištenje mobitela, mnogi pitaju zašto telefonske govornice još postoje i koristi li se više itko njima, a nekima bude nostalgiju. "A one još postoje? Nisam ih baš nešto primjećivala, a pogotovo služila se njima", kaže studentica Filozofskog fakulteta Marijana kada smo je pitali koristi li telefonske govornice. "Od ranih 2000-ih više nijednom nisam nikog nazvao s telefonske govornice", kaže pak student Nikica. Javne telefonske govornice, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, i dalje se koriste, ali znatno manje nego prije. Trenutačno ih je na području Zagreba nešto više od 300, što je malo s obzirom na prethodne godine kada je na ulicama bilo približno 1000 govornica. "Jednu sam primijetila kod tramvajske stanice Adžijina tek kada ju je prošle godine vjetar iščupao iz zemlje", kaže studentica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Lucija. U Pravilniku o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama vidljive su izmjene prema kojima se smanjuje broj telefonskih govornica. Iz HT-a kažu da je započeo projekt zamjene telefonskih govornica multifunkcionalnim govornicama, kakve su trenutačno postavljene na nekim mjestima u Rovinju, Trogiru i Zagrebu. "Multifunkcionalne govornice građanima nude mnogobrojne nove mogućnosti, od bežičnog punjenja mobilnih uređaja, informiranja o razini peludi u zraku s pomoću posebnih senzora unutar govornica, pa do SOS tipke putem koje se može pozvati hitna pomoć u slučaju nesreće", kažu iz HT-a. Isto tako, sukladno današnjem dobu, svaka govornica je ujedno i Wi-Fi Hot Spot s besplatnim i neograničenim internetom. A za turiste i one koji se malo manje snalaze u prostoru, multifunkcionalne govornice sadržavat će na digitalnom zaslonu interaktivnu mapu na šest jezika s odgovarajućim uputama.

'Jednu sam telefonsku govornicu primijetila kod tramvajske stanice Adžijina tek kada ju je prošle godine vjetar iščupao iz zemlje', kaže studentica Lucija

"Jedna je takva govornica na križanju Savske i Vukovarske, druga kod Cibone, a treća na jugu Miramarske", upućuju iz HT-a na lokacije u Zagrebu. Za korištenje govornica za telefoniranje i dalje je potrebna kartica koje dolaze u vrijednosti od 15, 30, 50 i 100 kuna, a one se mogu kupiti u pošti, na kioscima, T-centrima i drugim mjestima. Zanimljivo je da je na svakoj telefonskoj govornici upisan i pozivni broj tako da se može koristiti i za dolazne pozive.

Prva u Hrvatskoj postavljena je 1889. godine

Prva javna telefonska govornica u Hrvatskoj postavljena je u zgradi zagrebačkog željezničkog kolodvora (današnji Zapadni kolodvor) davne 1889. godine. Telefonske govornice su se u svojim počecima postavljale u zatvorenim prostorijama, ali uključenjem u promet prve automatske telefonske centrale u Hrvatskoj, 1928. godine u Zagrebu, počele su se postavljati i izvan zatvorenih javnih prostorija. Tako se 1931. godine pojavljuje na zagrebačkim ulicama javna telefonska govornica u obliku zatvorene samostojeće kabine. Nekad su se koristile s pomoću žetona, preko magnetskih kartica do danas, kada su uporabi kartice s čipom kao sredstvo plaćanja.