Međunarodni dan nenasilja obilježava se 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Gandhija, idejnog začetnika filozofije i strategije nenasilja. Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2007. je godine ustanovila obilježavanje tog dana kao priliku za širenje poruke o nenasilju, uključujući obrazovanje i podizanje svjesti. Ta je odluka ponovno potvrdila želju za osiguravanjem kulture mira, razumijevanja, tolerancije i nenasilja. Istu želju ima i udruga građana Centar za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek, koja se već godinama zalaže za izgradnju mira te njegovanje kulture nenasilja.
Kultura nenasilja
Zaposlenica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Natalija Havelka ukratko je objasnila što to podrazumijeva kultura nenasilja te pritom istaknula njezine najvažnije aspekte, a to su jednakost u odnosima, težnja da se sukobi rješavaju dijalogom i da se uvijek donose miroljubiva rješenja.
"Kultura nenasilja uključuje vrijednosti koje određuju način na koji se ljudi odnose jedni prema drugima, bilo da je riječ o pojedincima ili grupama", rekla je Havelka i naglasila važnost usvajanja vještina nenasilnog djelovanja kao važan korak prema izgradnji mira i doprinosu kvaliteti mirovnoh rada.
Upravo je mirovni rad stup djelovanja Centra za mir nenasilje i ljudska prava-Osijek, koji kontinuirano provodi i razvija edukativne programe iz tog područja. Jedan od programa Centra je i Priznanje Mirotvorna škola, uvedeno 2015. godine. Katarina Kruhonja, voditeljica programa Mirotvorna škola, objasnila je da je priznanje zamišljeno kao "vjetar u leđa" učenicima i nastavnicima škola koje nastoje razvijati i jačati kulturu mira u svojim školama, a aktivni su i u zajednici.
Važan je doprinos pojedinca
U programu Mirotvorna škola sudjeluje i Europski dom Vukovar (EDVU) koji svojim djelovanjem punih 20 godina radi na poboljšanju kvalitete života u vukovarskoj zajednici.
"Kroz sve naše aktivnosti promiču se kultura tolerancije, razumijevanja, i uvažavanja, a pojedini projekti posebno su namijenjeni poticanju i razvijanju dijaloga", komentirala je Dijana Antunović Lazić, zaposlenica Europskog doma Vukovar.
Kruhonja je opisala iskustvo na području mirovnog rada kao zahtjevno, ali i zanimljivo i osnažujuće.
"Iskustvo da možeš utjecati da se odnosi moći jedni nad drugima (moći "nad") preoblikuju u moć "sa" - prijateljstva - tako da možemo bez straha surađivati jedni s drugima - to osobu čini samosvjesnom i radosnom“, zaključila je. Da bi se uspješno izgradilo društvo u kojem vladaju nenasilje, tolerancija i mir, potreban je doprinos pojedinca.
Mladi ujedinjeni u miru
Upravo zbog toga Europski dom Vukovar nudi mladim ljudima puno prostora za angažman. Kao posebno zanimljivo mladima, Antunović Lazić istaknula je članstvo EDVU u neformalnoj mreži Mladi ujedinjeni u miru (Youth united in peace - YUP).
"YUP obuhvaća organizacije civilnog društva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koje grade kulturu mira i razumijevanja između različitih etničkih skupina pritom uvažavajući međusobne različitosti i sve ono što ih u svakodnevnom životu razdvaja", pojasnila je.
O važnosti izgradnje drukčijeg društva i angažmanu pojedinca govori i Kruhonja, koja smatra da nije dovoljno samo zaustaviti ratove, već je potrebna duboka transformacija društva.
"Graditi mir istovremeno tiče se svakog pojedinca i počinje pitanjem: Što ja mogu učiniti za očuvanje Planeta i dobrog života za sva živa bića", poručila je Kruhonja.