EMPATIJA Neki oko blagdana ‘peru’ savjest, neki i novac

Broj humanitarnih akcija, koliko god imale plemenit cilj, tijekom zimskih se mjeseci, a pogotovo u blagdanskom razdoblju, u najmanju ruku udvostruči. Razne udruge apeliraju na pomoć, pozivajući se na doba darivanja i blagdanski duh. Činjenica je to koja pobuđuje pitanje - je li prosinac, razdoblje darivanja, rezerviran za povećanu ljudsku empatiju ili smo jednako empatični i u siječnju, veljači...

Bor, kolači i dobro društvo najčešći je način proslave Božića, ali neki u tom razdoblju nesebično troše svoje vrijeme kako bi pomogli drugima. Naime, iako su krizna razdoblja upravo ta u kojima se vidi veliko srce, činjenica je da dobar dio ljudi upravo tijekom blagdanskog razdoblja osjeća veću empatiju nego ostatak godine.

Taj fenomen u blagdanskom razdoblju tumači Renato Matić, sociolog i profesor s Hrvatskih studija, i to kroz različite reakcije ljudi - od depresije, do zanosa i ushićenja. Upravo je ova druga skupina, objašnjava Matić, sklonija kontaktima, druženju i razmišljanju o potrebama drugih.

“Naravno da nisu malobrojni oni koji su i inače, a ne samo za blagdane, otvoreniji, pristupačniji i skloni solidarnosti, pomaganju i darivanju” dodaje Matić. Lucija Vogrinc, studentica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, takav je tip osobe.

“Najčešće sudjelujem u akcijama koje su u sklopu plesnog centra čija sam bila članica. Ipak, smatram da ne sudjelujem dovoljno, mogla bih više” objašnjava Lucija i dodaje kako je humanitarna cijelu godinu.Uz brojne se humanitarne akcije vežu i mediji, također pojačano u prosincu. S jedne je strane tu činjenica da tako pridobivaju dodatne čitatelje, gledatelje i slušatelje, a s druge i da njihovo uključivanje ima učinka. To je zamijetila i studentica Tena Fularović s Ekonomskom fakulteta.

“Zvala sam nekoliko puta brojeve telefona za npr. malu Noru i te akcije koje se vrte po medijima” kaže Tena. Svoje je mišljenje o uključivanju medija u humanitarne akcije podijelila i medijska stručnjakinja Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.

“Rekla bih da su to akcije koje pojedini listovi ili mediji provode u želji da pomognu ljudima u nevolji” govori Vilović i potvrđuje kako ih je najviše u prosincu. Tumači kako su tada ljudi “više senzibilizirani na to da uz njih živi mnogo onih koji se bore za preživljavanje, imaju nemoguće uvjete života, beskućnici su…” te da ipak najveći utjecaj imaju djeca. No dok jedni dobivaju veliku količinu medijske pažnje, drugi sami bore svoju bitku.

Velikim korporacijama razdoblje blagdana također donosi profit, a doniranje višaka proizvoda rješava ih poreza

“Same redakcije, mislim, imaju razrađene kriterije koje će ljudske/dječje sudbine obrađivati, a koje neće moći. Selekcija može biti nepravedna, ali tada uskaču društvene mreže”, komentira Vilović.

“Sudjelujem u humanitarnim akcijama jer želim pomoći drugima”, poručuje pak studentica Tena, ali ljudi često sudjeluju i kako bi se osjećali bolje sami sa sobom.

“Nekima za blagdane ‘savjest proradi’, ne toliko spontano, koliko trgovački ili, malo vulgarnije rečeno - kalkulantski”, objašnjava Matić. Velikim korporacijama razdoblje blagdana također donosi profit, a doniranje višaka proizvoda rješava ih poreza. Netko bi mogao zaključiti, dodaje Matić, da je njima blagdansko razdoblje “dobro vrijeme za ‘pranje’ ne samo savjesti nego i novca”.

Mirna Sipić sa Sveučilišta Sjever shvaća značenje humanosti tijekom cijele godine.

“Kad god vidim beskućnika ispred zgrade koji me traži kunu ili dvije, naravno da ću mu dati. Mislim da bi svatko tko ima išta empatije mogao shvatiti značenje te kune”, objašnjava Mirna.

“Kao što netko nikad neće biti zadovoljan primljenim i uvijek će tražiti više, pritom i ne pomišljati da išta proslijedi drugome, tako je moguće pronaći i one među nama, kojima će darovani razgovor i topla riječ značiti više nego sva blaga svijeta”, zaključuje Matić.