BRNJICA ILI ZNAK SOLIDARNOSTI Nije društvo podijeljeno, ali očit je bunt protiv Stožera i vlasti
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa mogućnost donošenja 'drugih potrebnih mjera', ako je to nužno za učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi, pojašnjava odvjetnica Vesna Alaburić
Zdravlje je legitiman razlog
Inicijativa "Prava i slobode" organizirala je dva "Festivala slobode", po jedan u Zagrebu i Rijeci. Slični su se prosvjedi organizirali i u inozemstvu, međutim, Velimir Ponoš, član Inicijative, ističe da su samo u Hrvatskoj događaji prošli mirno. "Inicijativa u svome djelovanju namjerava upozoriti na problem donošenja mjera kojima se oduzimaju ljudska prava i slobode, a koje su bez jasnih i valjanih podloga", izjavljuje Ponoš i dodaje da u Inicijativi žele jasno istaknuti da se, niti ljudsko zdravlje, niti fenomen društva, ne može i ne smije promatrati kroz vrlo usku prizmu jednog fenomena. Ponoš smatra i da rješenja kojima se mala vatra gasi velikom poplavom stvaraju mnogo veću štetu nego dobrobit. Ističe i da je za obvezno nošenje maski potrebna i pravna i medicinska podloga, koje u Hrvatskoj nema, te da je odluka o obveznom nošenju maski u nesuglasju s nekoliko hrvatskih zakona.Zaštita zdravlja stanovništva jedan je od legitimnih razloga za ograničenje ljudskih prava i sloboda, ističe odvjetnica vesna alaburić"Ona je duboko nezakonita, nehumana, neprirodna i štetna", tvrdi Ponoš. S druge strane, odvjetnica Vesna Alaburić kaže da je tvrdnje o protupravnosti moguće komentirati samo ako se precizno definiraju povrijeđena ljudska prava i pravne norme koje ta prava štite. "Meni nije poznato da neki propis onemogućuje da se nošenje maski utvrdi obveznom sigurnosnom mjerom ako epidemiološka situacija to zahtijeva. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje koje se sigurnosne mjere mogu narediti da bi se zaštitilo zdravlje građana. On predviđa mogućnost donošenja 'drugih potrebnih mjera', ako je to nužno za učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi", pojašnjava Alaburić. Potvrđuje i da neki viši cilj može opravdati propisanu obvezu nošenja zaštitnih maski i ostalih mjera, iako je takvo ponašanje nametnuto. "Zaštita zdravlja stanovništva jedan je od legitimnih razloga za ograničenje ljudskih prava i sloboda. To ograničenje mora biti propisano zakonom, a propisane sigurnosne mjere moraju biti nužne da bi se ostvario legitimni cilj", dodaje Alaburić.
Je li riječ o ideologiji?
U medijima se pak moglo čuti da mjere koje provodi Stožer civilne zaštite ulijevaju strah među stanovništvo. Tako misli i saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto. "Podsjetit ću da su sve tri ekstremne ideologije, i socijalizam, fašizam i komunizam, uspjele u europskoj povijesti zavladati upravo tako, svi to rade, a ako ne radiš, i ti si onda izdajnik", rekla je još u srpnju tada Vidović Krišto, a prenio je Jutarnji.hr. Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Krešimir Petković objašnjava da nije riječ ni o kakvoj specifičnoj ideologiji, nego o disciplinarnoj mjeri društvene kontrole koja se legitimira epidemiološkom situacijom bez nekog oblika izravne demokratske legitimacije.
Krešimir Petković (Foto: Ante Troskot)
"Neki masku smatraju simbolom građanske ispravnosti, razuma i solidarnosti, dok drugi na nju gledaju kao sredstvo poniženja i opresije te je politički metaforiziraju kao brnjicu", smatra Petković.
Profesorica odsjeka za političku i socijalnu teoriju FPZG-a, Ana Pažanin, tvrdi da u hrvatskom društvu postoji svojevrstan bunt protiv Stožera, a time i vlasti, i to najviše među mlađim osobama.
"Ne vjerujem da su nastale podjele onih koji nose maske i onih koji ne nose maske, ali postoji određeni bunt protiv vlasti u ovom trenutku. Međutim, a svjedočim tome i kao nastavnica na FPZG-u, postoji bunt mlađih osoba, koje su u manjini, a koji jednostavno i za predavanja ne žele imati masku preko nosa, kao da se njih to ne tiče", zaključuje Pažanin.
[caption id="attachment_25764" align="alignnone" width="1779"]
Ana Pažanin (Foto: Privatna arhiva)
Anketa
Što o nošenju zaštitnih maski misle studenti?
Karla Rota, studentica treće godine preddiplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računalstva "Mislim da maske sprječavaju širenje zaraze i da bi se svi trebali pridržavati te mjere. Kina ima kulturu nošenja maski već desetljećima i to se pokazalo kao dobra praksa u sprečavanju zaraze kapljičnim putem. Mislim da je nošenje zaštitnih maski odraz društvene odgovornosti".
Katarina Horvat, studentica prve godine diplomskog studija na Učiteljskom fakultetu "Mislim da svi trebaju nositi maske zbog drugih, posebice onih koji pripadaju rizičnoj skupini. Za dobrobit svih sam za nošenje maski, a o osobama kojima maska stvara problem zbog dišnog sustava, neka odlučuju liječnici".
Josip Šimunković, student druge godine diplomskog studija na na Universite de Nantes "Iako ne mogu reći jesu li maske djelotvorno sredstvo u borbi protiv širenja zaraze, a koliko sam upućen u stanje, ne znaju ni stručne osobe, ne smatram da ograničavaju ljudska prava. Dok ne nađemo neki bolji način borbe protiv zaraze, mislim da je ovo ipak dobar način. No, smatram da bi maske trebale biti dostupnije i jeftinije".
Dorian Jurković, student druge godine preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta "Iskreno mislim da je nošenje maski dobro, pogotovo u zatvorenim prostorima s mnogo ljudi, na primjer, u prodavaonici. Premda nam se nekad ne da nositi masku, mislim da one služe svojoj svrsi i da bi, u slučaju covida-19, zaraženih, bez nošenja maski bilo mnogo više".
Na Zapadu problem, a na Istoku praksa
Voditelj Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu Krešimir Jurak u Kinu odlazi redovito od 2005. godine i tamo je proveo oko tri godine. "Već pri prvim dolascima zamijetio sam da, u zimskim mjesecima, većina stanovništva nosi maske da bi se zaštitili. Na maske se ne gleda kao na sredstvo etiketiranja bolesnih članova društva, nego baš obrnuto, nošenjem maske pokazujete svjesnost i odgovornost prema sebi samima i prema drugima", objašnjava Jurak.
U zapadnijim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, ponašanje poput nošenja zaštitnih maski dosad nije bila uobičajena pojava. "Mislim da glavni problem leži u neznanju, neinformiranosti i dezinformiranosti. U kojem god dijelu svijeta bili, maske nosimo da bismo zaštitili sebe i druge. Dakle, zdravlje kao primarni univerzalni cilj", smatra Jurak.
Razliku između zapadnih i istočnih zemalja u kulturi nošenja zaštitnih maski, Velimir Ponoš pak objašnjava sustavom prisile te tvrdi da ni u istočnim zemljama svijeta nije prihvatljivo ekstremno nasilje. 'Potpuno je drukčiji bio-fiziološko-psihološki mehanizam funkcioniranja čovjeka stavlja li on masku na svoje lice svojom dobrom voljom ili mu je netko nabija nasilno i bez ikakva valjanog opravdanja', ističe Ponoš.
Jesu li maske baš uvijek korisne
Znanstveni internacionalni tjedni časopis Nature objavio je opširan članak o korisnosti zaštitnih maski. "U bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama korištenje medicinskih maski nedvojbeno smanjuje prijenos virusa SARS-CoV-2, ali za razne maske koje se koriste u javnosti podaci su zbrkani, neujednačeni i često prikupljeni na brzinu, a tome treba dodati i podijeljen politički diskurs", piše autorica članka Lynne Peeples. Virolog Sveučilišta u Edinburghu u Velikoj Britaniji, Paul Digard, smatra da maske djeluju, ali nisu sigurne pa zato treba držati distancu.
"Mislim da bi dosljedna i stroga politika mjera, ali fokusirana isključivo na pojedina rizična mjesta poput bolnica i staračkih domova bila bolji pristup jer je i nakon svega ovog što smo doživjeli jasno da su ljudi iznervirani i unezvijereni, a ekonomija je iznimno pala. No ja sam samo politolog, a ne epidemiolog", kaže Krešimir Petković.