KULTURA NA KOLJENIMA ‘Okrenuti leđa kulturi isto je kao okrenuti leđa identitetu društva‘

Kulturni sektor snažno je pogođen krizom izazvanom koronavirusom, gotovo preko noći dobar dio kulturnih radnika ostao je bez ikakvih prihoda. Dok su zemlje poput Njemačke i Malte gotovo istog trena osnovale fondove solidarnosti za financiranje tog vrijednog sektora, u Hrvatskoj i dalje mnogo građana smatra da su kulturnjaci "sisavci" državnog proračuna. Istina je, kako sustavno upozorava Marko Torjanac, novi predsjednik "revitaliziranog" Ogranka samostalnih umjetnika Hrvatskog društva dramskih umjetnika, potpuno suprotna. "Na jednu dobivenu kunu iz proračuna, nezavisni kulturni sektor stvara do deset i više novih kuna, zapošljava ljude i samo poreza i prireza uplati u proračun pet i više puta nego što dobije subvencija", objašnjava glumac. Ponuđene mjere pomoći izazvale su prvotno negativne reakcije zbog neravnopravnog tretmana raznih skupina kulturnjaka. Ministarstvo kulture je, naime, raspisalo natječaj za pomoć kulturnjacima, ali on je u prvom redu bio namijenjen onima koji imaju status samostalnih umjetnika, da bi se naknadno počelo uvrštavati i djelatnike u kulturi koji nemaju nikakav status, a nužni su za funkcioniranje cijelog kulturnog sektora. Potaknuta negodovanjem i inicijativama hrvatskih nezavisnih kulturnjaka, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek sazvala je neformalnu videokonferenciju ministara kulture država Europske unije, na kojoj su razmijenili iskustva o već poduzetim mjerama, kao i mjerama koje se tek trebaju poduzeti. Jesu li kulturnjaci trenutačno samo financijski teret, treba li država ulagati novac u kulturu te koliko je ona važna za funkcioniranje društva, pitali smo studente.

Anketa

Leo Kovačević, student strojarstva Kada bi se trebali postaviti prioriteti u koju djelatnost prvu izdvajati, moja ljestvica bi izgledala da je zdravstvo, uz školstvo, pri vrhu ljestvice. Ne da se zanemaruju ostale djelatnosti, ali prioriteti se moraju znati. Sasvim je normalno da će bogate države imati mjesta da izdvoje i za kulturnu scenu iz svog proračuna, ali sam isto tako siguran da ne bi to činili kada bi morali birati u što ulagati. Smatram se hrvatska kulturna scena neće raspasti u ovih nekoliko mjeseci i da neće osjetno unazaditi ili slično. Trenutačno imamo dosta važnijih mjesta u koje treba uložiti.

Dario Eror, student prava Kultura je važan dio identiteta svakog društva. Ona nadilazi sve ekonomsko, ideološko i općenito društveno nepovoljne trenutke. Pogrešno bi bilo izdvojiti kulturu kao manje važnu za funkcioniranje društva u vremenu zdravstveno, ali i ekonomsko neizvjesnih okolnosti. Uskrata pomoći kulturnim djelatnicima, uz opravdanje trenutačno važnijih područja kojima je potrebna pomoć, jednaka je okretanju leđa identitetu društva, a time i identitetu svakog građanina Hrvatske. Preživljavanjem kulturnih djelatnika, preživljava i kultura, a tako i naš identitet, koji se osobito mora čuvati u društveno neizvjesnim vremenima.

Laura Jeletić, studentica talijanskog jezika i komparativne književnosti Posao umjetnika i kulturnjaka u ovoj se prigodi razlikuje od onoga, na primjer, uslužnih djelatnika. Kultura nastavlja svoje djelovanje zahvaljujući razvitku tehnologije. Predstave i koncerti se i dalje održavaju virtualnim putem. Rad kulturnjaka sada je potrebniji nego ikad kako bi skrenuo put mislima u boljem smjeru. Ako netko obavlja svoj posao, sasvim je normalno da za nj bude i plaćen, djelatnici uslužnih djelatnosti trenutačno nisu u toj mogućnosti, ali oni kulturnih djelatnosti jesu. Ako oni koji ne rade dobivaju državnu novčanu ispomoć, isto treba vrijediti i za umjetnike i kulturnjake.

Hrvoje Borić, student mehatronike Zauzimam se za to da država u budućnosti prestane financirati sve što ne pripada u zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Tako bi svaki pojedinac mogao trošiti novac isključivo na ono što želi. Ako bi u društvu postojao interes za financiranje kulturnih, sportskih ili vjerskih institucija, financirali bi ih isključivo oni koji žele. Trenutačno na kulturu odlazi 1,5 posto sredstava iz ukupnog javnog proračuna, mislim da bi taj novac, kao i onaj kojim država financira rad vjerskih institucija, trebalo usmjeriti na razvoj poduzetništva i smanjenje porezne stope.

Magdalena Novosel, studentica talijanskog jezika i etnologije i kulturne antropologije Smatram da bi država trebala financirati kulturu, kulturne ustanove i djelatnike kao što financira i ostale sektore društva. Možda financiranje kulture ne bih stavila na prvo mjesto po nužnosti ili važnosti financiranja, nego bi se na tom mjestu bilo, primjerice, školstvo ili zdravstvo, ali umjetnost je uvijek bila i bit će velik dio našeg društvenoga i kulturnog identiteta, stoga smatram kako bi dio prihoda države trebao biti dostupan kulturnim i umjetničkim institucijama, društvima, muzejima, galerijama i sl.