DEVETA UMJETNOST ‘Klinci više ne čitaju stripove, sad igraju videoigre ili gledaju porniće‘

Internet nije nimalo pridonio globalnoj popularizaciji stripa. Klinci ne čitaju stripove, oni igraju videoigre ili na netu gledaju porniće, kaže Igor Kordej. Taj crtač, ilustrator i scenarist s međunarodnom karijerom radio je i za najveće igrače u svijetu stripa, poput Marvela i Dark Horsea. Kordej objašnjava da su danas videoigre poput Witchera i Assassin's Creeda modernom tehnologijom dovedene do iznimne kvalitete, te su mladima mnogo privlačnije od stripova.

Napad na sva čula

"Da sam ja kao klinac imao takve videoigre, ne bih ni ja čitao stripove, siguran sam", dodaje Kordej. Međutim, već cijelo desetljeće upravo su adaptacije priča iz bogate riznice takozvane devete umjetnosti uspješna formula koja služi kao inspiracija stvarateljima videoigara i puni kinodvorane diljem svijeta te donosi rekordne zarade. Planetarno popularne filmske uspješnice poput "Osvetnika" ili "Viteza tame" značajno utječu i na popularnost stripa, smatra Erik Lončar, filmski redatelj i poznavatelj stripa. Lončar kaže da su stripovi koji su služili kao materijal za ekranizaciju, primjerice "300", "Sin City", "Ghost World" ili "Osvetnici", stekli val obožavatelja koji prije nisu bili zainteresirani za strip.

'Da sam ja kao klinac imao takve videoigre ne bih ni ja čitao stripove, siguran sam', kaže nekadašnji Marvelov ilustrator Kordej

"Ako se gledatelju svidio film i poznato mu je da je ekranizacija, rijetko tko nije pročitao i pripadajući strip", tvrdi Lončar. Pa ipak Kordej ostaje skeptičan o popularnosti koju stripu donose filmovi. On kaže da je digitalna animacija koja omogućuje oživljavanje i najfantastičnijih priča znatno napredovala pa filmovi superiornije od stripova objedinjuju zvuk, sliku i kretnju te publika, iako svjesna da je riječ o adaptacijama stripova, nije motivirana nakon gledanja filma provjeravati izvore. "Riječ je o napadu na sva čula. S time se stripovi ne mogu nositi", tvrdi Kordej. Foto: Petra Orešković / GLOBAL

Treba se prilagoditi vremenu

Nepregledan broj izdanja koja se nude u fizičkom i internetskom obliku stvara zasićenost tržišta pa nije lako prepoznati kvalitetu, smatra Kordej, a kao jedan od glavnih problema navodi i konformizam publike. Da publika ne voli previše eksperimentiranja, Kordej zna iz vlastitog iskustva. Crtao je i osmišljavao priče različitih žanrova, ali misli da publika ipak najviše voli stare i već mnogo puta viđene koncepte, neovisno o tome u kojem žanru ili kontekstu se pojavljuju. Osim toga, upozorava ilustrator, generacije više ne odrastaju sa stripovima, a kupci stripova uglavnom su ljudi u srednjim godinama koji su odrastali u doba dok su stripovi još bili važan dio popularne kulture.

Erik Lončar, filmski redatelj i poznavatelj stripa, smatra da ekranizacija stripa potakne gledatelje da pročitaju i strip

"Ponekad se pitam što će biti s tržištem stripa kad te generacije izumru", dodaje Kordej i objašnjava da "stare" grane umjetnosti poput kazališta, baleta, klasične glazbe i literature nisu izumrle nego su se prilagodile vremenu. "Svaka od njih našla je svoju nišu i određenu količinu publike, mnogo manju nego prije, ali opstaje i dalje u 'rezervatima'. Tako će biti i sa stripom. Tko preživi, pričat će", kaže Kordej. Unatoč tome što se strip scena promijenila i strip teško konkurira videoigrama i filmovima, Zlatko Platužić koji živi od prodaje stripova i vodi specijaliziranu knjižaru Babilon u Đakovu, tvrdi da su stripovi aktualni i među mlađim generacijama. "Strip je i dalje važan mladim ljudima i duboko urezan u našu kulturu, pa i kad o tome ne razmišljamo", objašnjava Platužić. Napominje da se svako susretne sa stripom i gleda animirani ili igrani film sa strip-junacima da toga nije ni svjesno, a "kasnije kad spozna strip kao proizvod ili, još dublje, strip kao umjetnost, sjetit će se da je to sve počelo u ranom djetinjstvu", objašnjava Platužić. [caption id="attachment_25683" align="alignnone" width="612"] Foto: Nikola Radočaj / GLOBAL

Održavanje scene

Kao i u glazbi, filmu i drugim oblicima umjetnosti i zabave, internet ima veoma važnu ulogu i u životu stripova, no Erik Lončar smatra da u preživljavanju strip-scene ipak najvažnije mjesto imaju susreti poput konvencija ili radionica na kojima se okupljaju ljubitelji stripa svih generacija. "Ljubitelji stripa imaju razne izvore gdje dobivaju novosti o stripovima, gdje ih mogu online pratiti i čitati, ali druženje i upoznavanje se najčešće događa na događajima poput MaFesta, radionicama crtanja stripa i na mjestima gdje se prodaju stripovi", pojašnjava Lončar. Platužić također ističe da su okupljanja na kojima se stripoljupci druže i razgovaraju o stripu ipak među važnijim faktorima za opstanak scene. On napominje da se u Hrvatskoj svake godine održavaju brojni festivali stripa na kojima se okupljaju ljubitelji stripa, nakladnici, crtači, scenaristi, filmaši i producenti. Najpoznatiji su Makarski festival stripa MaFest i Međunarodni festival stripa Crtani romani šou u Zagrebu, poznat i kao zagrebački Comic Con. Neizostavno je i 24-satno crtanje stripa nakon kojeg se mladim i neafirmiranim crtačima radovi objavljuju u zborniku, a mnogi od danas poznatih stripaša tako su počeli crtati stripove, kaže Platužić.