DAN NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE Zovu je hram knjige, a proslavila je 536. rođendan

Svečanim i glazbenim programom 22. veljače obilježen je Dan najveće i najstarije hrvatske knjižnice, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Upravo tog je dana 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskom jeziku, "Misal po zakonu rimskog dvora", na uglatoj glagoljici koja je obilježila hrvatski prostor. Svečanost je u atriju Knjižnice otvorena glazbenim programom vokalnog trija Zorja i njihovom izvedbom poznatih tradicionalnih pjesama.

Bez knjižnice kao da nemamo kisika

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu mnogi su nazvali hramom knjige, riznicom hrvatske mudrosti te krunskom ustanovom i simbolom hrvatske kulture, a državni tajnik Ivica Poljičak u svom je govoru Knjižnicu usporedio sa svjetionikom, koji treba svijetliti i biti dobar smjerokaz građanima Hrvatske. "Živimo u društvu znanja i informacijskom dobu, a da nemamo sveučilišnu knjižnicu kao da bi nam nedostajao kisik bez kojeg ne možemo", objasnio je Poljičak. Glavna ravnateljica Knjižnice dr. sc. Tatijana Petrić predstavila je rad Knjižnice te navela neke značajne projekte. U protekloj je godini unaprijeđen niz informacijskog sustava, knjižnica je opremljena sa 68 novih računala kako bi se olakšao rad njenim korisnicima, broj pratitelja NSK na društvenim mrežama porastao je, a zabilježeno je i da njeni korisnici sve više koriste online građu s čak više od osam milijuna pregleda digitalnog sadržaja.

Protekle su godine, navodi Petrić, zabilježili i milijunti zapis u katalogu Knjižnice

Spomenula je i kako naša najveća knjižnica, popularno zvana "kockom vedrine" ima 18 posto nedovršenog prostora, koji će odlukom Vlade Republike Hrvatske biti glavni prostor za provedbu prvog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske Unije 2020. Zvonimir Frka-Petešić, izaslanik predsjednika Vlade, dodao je kako će taj prostor dobiti vrijednu i višestruku namjenu – za dodatne aktivnosti knjižnice, kongresne centre, ali i za Hrvatsko narodno kazalište, jer bi baš tamo trebala nastati nova scena. Frka-Petešić istaknuo je, između ostalog i važnost digitalizacije. "Važno je da hodamo u korak s vremenom i digitaliziramo baštinu, a NSK u tome treba biti predvodnik", zaključio je.

Tri mobilne aplikacije, 3D printanje..

Protekle su godine, navodi Petrić, zabilježili i milijunti zapis u katalogu Knjižnice, a razvili su i tri mobilne aplikacije te omogućili uslugu 3D printanja. Knjižnica donosi i niz novih usluga, među kojima i početak djelovanja europskog dokumentacijskog centra te, ono što je brojne studente najviše razveselilo jest menza na petom katu knjižnice. Provedeno je šest projekata digitalizacije, a Petrić spominje još nekoliko značajnih EU projekata – Erasmus+ projekt, projekt E-izvori te projekt E-kultura koji je u pripremi. Knjižnica se može pohvaliti i sustavnom edukacijom knjižničara i korisnika, no neće stati na tome. "Očekuju nas brojni zadatci, a neki od njih su uspostava hrvatske digitalne knjižnice, portal Glagolitic i još mnogi drugi", rekla je Petrić.